Kandidat tvrde desnice i žestoki kritičar NATO-a te čelnica centrističke oporbe najizgledniji su suparnici u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumunujskoj 8. prosinca, pokazuju rezultati neočekivanog ishoda prve runde izbora koji bi mogli dovesti u pitanje nepokolebljivu proukrajinsku poziciju službenog Bukurešta.
Nakon 99 posto prebrojanih glasova, 62-godišnji neovisni kandidat Calin Georgescu, koji se natječe uz podršku krajnje desnice i nazivaju ga proruskim kandidatom, osvojio je 22,9 posto glasova, a kandidatkinja liberalno-konzervativne reformske stranke Spasimo Rumunjsku (USR) Elena Lasconi na drugom mjestu s 19,2 posto glasova.
Ona se zahvaljujući prvenstveno rumunjskim glasačima u inozemstvu progurala ispred socijaldemokratskog premijera Marcela Ciolacua, za kojeg se vjerovalo da će nesmetano pobijediti u prvom krugu.
Ciolacu (56) je sinoć prema izlaznim anketama izgledao kao pobjednik prvog kruga izbora te je požurio zahvaliti svojim biračima koji su mu omogućili takav “kristalno jasan” rezultat, ali je pozvao da se pričeka potpuno prebrojavanje glasova kako bi se znalo s kim će se sučeliti 8. prosinca.
Lasconi (52) je, međutim, sinoć pozvala na oprez, izjavivši da su “rezultati su vrlo tijesni i da još nije vrijeme za slavlje”.
Predsjednik rumunjske države određuje vanjsku i sigurnosnu politiku zemlje, vrhovni je zapovjednik vojske i uključen je u rad tajnih službi. Predstavlja zemlju na samitima EU-a i NATO-a te imenuje premijere, glavne suce, tužitelje i čelnike tajnih službi.
Sadašnji predsjednik Klaus Iohannis, odan ukrajinski saveznik, nije se mogao ponovno kandidirati nakon dva mandata.
S pet posto do drugog kruga
Uoči izbora, ankete su Georgescuu davale samo pet posto glasova. Politički komentaror Radu Magdin rekao je da je razlika između jednoznamenkaste potpore uoči izbora do nedjeljnog rezultata bez presedana od pada komunizma u Rumunjskoj 1989.
“Nikada u naše 34 godine demokracije nismo vidjeli takav skok u odnosu na ankete”, rekao je Magdin.
Novi predsjednik će se suočiti s usporavanjem gospodarstva, korekcijom rumunjskog proračuna s najvećim deficitom u Europskoj uniji i pritiskom da se ispune ciljevi NATO-a glede izdvajanja za obranu, posebice tijekom novog mandata Donalda Trumpa kao američkog predsjednika.
Tijekom kampanje kandidati su se većinom usredotočili na rast troškova života i najveći broj stanovnika s rizikom od siromaštva u EU-u.
Georgescu, bivši član krajnje desnog Saveza za ujedinjenje Rumunja, obrambeni raketni štit NATO-a postavljen u rumunjskom gradu Deveselu nazvao je “sramotom diplomacije”, dovodeći u sumnju da bi NATO zaštitio ijeddnu od svojih članica u slučaju napada Rusije.
“Snažni smo i hrabri, puno nas je glasalo, još će nas više glasati i drugom krugu”, rekao je Georgescu u nedjelju navečer.
Cristian Andrei, politički konzultant sa sjedištem u Bukureštu, rekao je da se rezultat koji daje prednost Georgescuu čini kao “velik prosvjed ili pobuna protiv establišmenta”.
“Glavne političke stranke izgubile su doticaj s običnim Rumunjima”, rekao je. “Nemate jake kandidate ili jake vođe… postoje slabi kandidati, slabi lideri, a stranke su općenito prilično nepovezane”.
Gradonačelnica maloga grada
Lasconi, bivša novinarka, pridružila se Uniji spasimo Rumunjsku (USR) 2018. i ove godine postala čelnica stranke. U dva mandata bila je gradonačelnica Campulunga, gradića s 25.000 stanovnika, a zalaže se za povećanje izdavanja za obranu i opmoć Ukrajini.
Rumunjska dijeli 650 km dugu granicu s Ukrajinom, a od invazije Rusije omogućila je izvoz milijuna tona žita preko svoje crnomorske luke Constante. Iskazala se i u vojnoj pomoći Ukrajini, uključujući i predaju protuzračne obrambene baterije Patriot.
Politički komentator sergiu Miscoiu, sa sveučilišta Babes-Bolyai, ne isključuje uplitanje Rusije u Georgescuov dobar rezultat.
“S obzirom na njegov stav prema Ukrajini i raskorak između anketa i aktualnog rezultata ne možemo to isključiti”, rekao je Miscoiu.
Nedjeljni rezultati su jedno od najvećih iznenađenja na rumunjski postkomunističkim izborima, s eliminacijom u prvom krugu čelnika ljevičarske Socijaldemokratske stranke (PSD) i Liberalne stranke desnog centra. Te dvije stranke dio su vladajuće koalicije.
Prema njegovoj internetskoj stranici, Georgescu ima doktorat iz pedologije, grane znanosti o tlu, i bio je na različitim položajima u rumunjskom ministarstvu okoliša 1990-ih. Između 1999. i 2012. bio je predstavnik Rumunjske u nacionalnom odboru Programa Ujedinjenih naroda za okoliš. (Hina)
