U intervjuu na televiziji N1, zastupnik Mosta Marin Miletić govorio je o političkoj polarizaciji u Hrvatskoj i o pozicioniranju Mosta između dviju dominantnih političkih opcija — ljevice i HDZ-a. Istaknuo je da se politički procesi prečesto svode na izbor između tih dvaju blokova, što, prema njegovom viđenju, ograničava mogućnost stvarne političke raznolikosti i onemogućuje razvoj alternativnih reformskih opcija.
Naglasio je da Most vidi svoj prostor u predstavljanju “trećeg puta”, odnosno političke ponude koja se želi odmaknuti od ustaljenih bipolarnosti. Kao primjer naveo je da Most nastoji istaknuti temeljna antikorupcijska načela, fiskalnu odgovornost i institucionalnu transparentnost, a ne ideološke teme koje često dominiraju političkom raspravom.
Govoreći o odnosima s drugim akterima, Miletić je posebno naglasio da bi mu u određenim političkim okolnostima bilo prihvatljivije razgovarati i surađivati s pojedinim istaknutim političarima iz HDZ-a, poput Ivana Anušića i Gordana Jandrokovića, nego s političarima koje svrstava u lijevi politički spektar. Taj je stav objasnio razlikovanjem “osobnih političkih profila” od stranačke pripadnosti te je naveo da na ljevici vidi aktere s kojima mu je, kako je rekao, teško pronaći zajedničku osnovu zbog različitih vrijednosnih i društveno-političkih pristupa.
U tom je kontekstu istaknuo da određen dio ljevice, prema njegovoj ocjeni, često nameće rasprave o simboličkim pitanjima i identitetskim sporovima, uključujući pitanja povijesnih figura, kurikularnih sadržaja ili kulturno-političkih inicijativa. Smatra da takve teme produbljuju političku podijeljenost i udaljavaju fokus s praktičnih društvenih i ekonomskih problema.
Miletić je naveo da i unutar HDZ-a postoji širok raspon političkih pozicija, uključujući pojedince s kojima, kako je rekao, može razgovarati o određenim temama i kod kojih prepoznaje institucionalni pristup. Ipak, naglasio je da to ne znači da Most dijeli političke stavove HDZ-a ili da postoji programska bliskost, nego da se procjena suradnje temelji na konkretnim političkim okolnostima i osobnim karakteristikama pojedinih dužnosnika.
Time je ponovio ključnu tezu da se hrvatska politika često reducira na dvije opcije, dok Most nastoji ostvariti ulogu korektiva i ponuditi alternativu izvan uobičajenog binarnog političkog okvira.
Sigurnost i javni red
Miletić je komentirao sigurnosni incident tijekom otvaranja izložbe o Memorandumu SANU u Zagrebu, gdje je skupina navijača nasilno prekinula događaj. Istaknuo je da razumije postojanje društvene osjetljivosti oko tema koje uključuju nacionalni identitet i povijesne kontroverze, ali je naglasio da takve reakcije ne mogu opravdati kršenje javnog reda. Prema njegovu shvaćanju, institucije su odgovorne osigurati da se javni skupovi, bez obzira na sadržaj, odvijaju u skladu sa zakonom te da se spriječi primjena fizičke sile od strane pojedinaca ili skupina.
Miletić je također upozorio na pojednostavljene interpretacije navijačke scene, navodeći da je riječ o heterogenoj skupini građana različitih dobnih skupina i profesionalnih profila, uključujući i veterane Domovinskog rata. Iako je ocijenio da se navijačke skupine ponekad prikazuju stereotipno, istaknuo je da to ne umanjuje potrebu za odlučnom reakcijom institucija u slučajevima narušavanja javnog reda.
Osvrnuo se i na vlastita iskustva s verbalnim pritiscima i prijetnjama, ali je naglasio da takvi incidenti ne bi smjeli biti normalizirani u javnom životu. Pozvao je na odgovornu političku retoriku jer smatra da oštre ili pogrdne izjave političara mogu dodatno potaknuti napetosti između različitih društvenih skupina. Povijest i memorijalna pitanja
Razgovor je obuhvatio i pitanja politike sjećanja te društvenog odnosa prema razdobljima obilježenima totalitarnim režimima. Miletić je naglasio potrebu za dosljednim odnosom prema svim simbolima povezanima s totalitarnim ideologijama, uključujući i komunističke simbole te pozdrav “Za dom spremni”, te smatra da bi zakonodavni okvir trebao jasnije definirati pravila o njihovoj uporabi.
U tom je kontekstu istaknuo ukop žrtava ekshumiranih iz jame Jazovka, naglašavajući da suočavanje s poslijeratnim zločinima predstavlja važan element društvenog pomirenja. Pozvao je na uključivanje predstavnika različitih političkih opcija u obilježavanja takvih događaja, kako bi se izbjegla politizacija povijesnih pitanja i stvorio širi društveni konsenzus.
Miletić je također spomenuo europske dokumente koji se bave osudom totalitarnih režima te najavio ponovnu inicijativu Mosta za izmjenu zakonodavstva koje bi, prema njegovu tumačenju, trebalo ujednačeno regulirati odnos prema svim totalitarnim simbolima.
Naglasio je važnost povijesne uravnoteženosti, poručivši da selektivno isticanje pojedinih događaja ili simbola doprinosi političkoj polarizaciji i otežava društveni dijalog.
Manjine i društvena integracija
U dijelu razgovora koji se odnosi na manjinska pitanja, Miletić je govorio o položaju srpske manjine u Hrvatskoj, naglašavajući razliku između pojedinačnih građana i političkih organizacija koje zastupaju manjinske interese. Prema njegovu istupu, srpska je manjina sastavljena od različitih društvenih skupina, uključujući i pripadnike koji sudjeluju u javnom životu i institucijama, kao i pojedince koji su sudjelovali u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata.
Kritizirao je pojedine manjinske organizacije zbog političkih inicijativa za koje smatra da potiču napetosti ili promoviraju stavove koji nisu u skladu s većinskim društvenim konsenzusom. Izdvojio je potrebu za većom transparentnošću u financiranju manjinskih vijeća i udruga te za jasnijim nadzornim mehanizmima, kako bi se izbjegle sumnje u njihovu političku instrumentalizaciju.
Naglasio je da je svakodnevni suživot u lokalnim zajednicama uglavnom stabilan i funkcionalan, ali da političke poruke pojedinih organizacija mogu izazvati nesporazume ili produbiti podjele. U isto vrijeme istaknuo je da se ustavna i zakonska manjinska prava moraju poštivati, te da je važno raditi na jačanju međusobnog povjerenja.