Naziv Hrvatska demokratska zajednica sugerira da je stranka demokratska i da u njoj svatko ima pravo na svoje mišljenje. No, sudeći po detaljima koje u svom tekstu iznosi novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić, u vladajućoj stranci očito ne vlada demokracija, već teška autokracija.
Kako neslužbeno doznaje Večernji list, HDZ planira pokrenuti disciplinski postupak protiv svog europarlamentarca Tomislava Sokola, a procjene iz stranačkih redova govore da bi taj proces vrlo lako mogao rezultirati njegovim isključenjem iz stranke. Pokretanje postupka pred Nacionalnim odborom najavio je glavni tajnik Kruno Katičić nakon što se Sokol, tijekom razgovora o intervjuu koji je dao Jutarnjem listu, odbio ispričati za svoje izjave. Podsjetimo, Sokol se u spomenutom intervjuu javno požalio na pritiske iz vrha zagrebačke organizacije HDZ-a, zbog kojih je njegova supruga u veljači odustala od kandidature za čelnu funkciju u stranačkoj Zajednici žena.
Lov na vještice i strah od pluralizma
Čitav narativ koji u ovom trenutku dolazi iz HDZ-a sugerira da se stranka u slučaju Sokol odlučila primijeniti duh starog Članka 133. KZ-a SFRJ, odnosno da brutalno kažnjava verbalni delikt. Srećom po Sokola, ovaj put ne zatvorom, već ga se želi potpuno diskreditirati i trajno eliminirati s političke scene. Tražiti od Sokola da vrati mandat iz Europskog parlamenta toliko je naivan i proziran trik da se na njega i najveći „plenkisti“ u stranci samo kiselo smiju.
Ova je najava, piše Večernji, izazvala ozbiljne podjele u vrhu stranke. Dok dio sugovornika smatra da je postupak neizbježan jer se “prljavo rublje” ne iznosi u medije, drugi visokopozicionirani HDZ-ovci ogorčeni su gušenjem pluralizma.
Pritom se unutar HDZ-a primjećuje i očit, licemjeran nesklad u kriterijima stranačkog vrha. Naime, Andrej Plenković je istoga dana oštro osudio predsjednika Milanovića zbog „totalitarnog izbacivanja neistomišljenika s Pantovčaka“ (u slučaju diplomata Lendića), dok u slučaju vlastitog europarlamentarca bez problema planira primijeniti identične metode političkog discipliniranja.
Cijena oktroiranih kandidata i nagrađivanje poslušnika
Što su tek trebali reći kandidati za predsjednika zagrebačke organizacije koji su doživljavali otvorene opstrukcije prilikom skupljanja potpisa da bi se uopće kandidirali? Šef stranke i Vlade odabrao je svog favorita i nitko mu se nije smio suprotstaviti. Slučaj s rukopoloženim ili, još bolje rečeno, oktroiranim kandidatima mantra je koja se stalno ponavlja i dokazuje da u stranci nema ni “D” od demokracije.
Kakva je cijena autokracije i takvih rukopoloženih kadrova, najbolje se vidjelo na prošlim predsjedničkim izborima kada su članovi stranke masovno glasali protiv, a ne za. S druge strane, svjedočimo kako stranka, odnosno njezin vrh, bogato nagrađuje poslušnike. Primjer je David Sopta, kojeg ni tragična pogibija trojice zaposlenika tvrtke kojoj je bio na čelu nije omela u ekspresnom katapultiranju na novo, iznimno lukrativno radno mjesto u Upravi ACI-ja.
Što da je Karamarko bio Plenković?
Kritičari unutar stranke povlače i sudbonosnu paralelu s počecima samog Plenkovića. Zamislite samo da je Tomislav Karamarko, nakon legendarne izjave Andreja Plenkovića na općem saboru stranke kako „stranka ne može biti talac političke sudbine jednog čovjeka“, izbacio Plenkovića iz HDZ-a?
Da je Karamarko tada postupio po današnjem, Plenkovićevom obrascu, aktualni premijer nakon odrađenog mandata u Europskom parlamentu u hrvatskoj politici više ne bi bio nitko i ništa. Izgleda da je kod Karamarka riječ “demokratska” u naslovu stranke ipak imala neku težinu. Danas, pod aktualnim vodstvom, pojam demokracije u HDZ-u djeluje tek kao isprazna, izlizana floskula.