Objavom dokumenta iz siječnja 1992. godine na svojoj službenoj Facebook stranici, Branimir Glavaš ponovno otvara pitanje obavještajnih podloga i operativnih saznanja iz vremena rata u Osijeku. Riječ je o dopisu koji potpisuje tadašnji načelnik Centra SIS-a Osijek, Mirko Grošelj, a u kojem se navodi kako su u redove Hrvatske vojske ubacivani pojedinci s ciljem provođenja sabotaža, likvidacija i kompromitacije zapovjednog vrha obrane grada.
Međutim, s čisto pravne strane, postavlja se pitanje u kojoj mjeri takav dokument uopće može utjecati na pravomoćnost ili tijek samog kaznenog postupka te poslužiti kao temelj za njegovu obnovu.
Prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, obnova postupka predstavlja izvanredni pravni lijek za čije su prihvaćanje propisani iznimno strogi formalni i materijalni uvjeti.
– Uvjet “novog dokaza” (Noviter producta) Da bi bilo koji dokument bio temelj za obnovu postupka, mora se raditi o dokazu koji sudu ili obrani nije bio poznat u vrijeme trajanja ranijeg postupka. Ako je ovaj dopis ili njegova sadržajna replika već ranije bio dio sudskog spisa ili dostupan obrambenom timu, on u procesnom smislu više nema status novog dokaza.
– Dokazna vrijednost i sadržajna narav dopisa Prezentirani dokument po svojoj je strukturi dopis operativnog karaktera u kojem se iznose opća obavještajna saznanja o djelovanju stranih i protivničkih službi. U tekstu se ne navode poimenični počinitelji, niti se izravno obrađuju konkretni događaji i kaznena djela iz optužnice. Kazneni sud u pravilu temelji svoje presude na materijalnim dokazima, nalazima vještaka i konkretnim svjedočkim iskazima, pa sâm obavještajni dopis općenitog sadržaja teško može samostalno osporiti već utvrđeno činjenično stanje.
– Procedura provjere i autentičnosti Svaki novi dokument objavljen u javnosti ili na društvenim mrežama, prije nego što dobije bilo kakvu procesnu snagu, mora proći formalnu provjeru autentičnosti kroz službene arhive Ministarstva obrane.
Sâm dokument objavljen na Facebooku ne donosi automatsku niti samostalnu pravnu osnovu za obnovu postupka. Pravno gledano, on bi eventualno mogao imati ulogu isključivo kao prateći indicij – pod uvjetom da se uz njega ponude konkretni, novi i dosad nepoznati materijalni dokazi koji bi izravno rasvijetlili točne okolnosti pojedinih događaja iz obuhvaćenih optužnicom. O eventualnom zahtjevu za obnovu postupka odlučuje isključivo nadležni sud nakon detaljne ocjene cjelokupnog spisa.
