Tisuće automobila s ukrajinskim registracijama više od četiri godine prometuju Hrvatskom. Poseban režim riješio je carinska i porezna pitanja, ali ostaje pitanje tehničkih pregleda i osiguranja
Na hrvatskim cestama već više od četiri godine prometuju automobili s ukrajinskim registarskim oznakama čiji su vlasnici u Hrvatsku stigli nakon početka rata u Ukrajini.
Za osobe koje imaju odobrenu privremenu zaštitu uveden je poseban režim. Omogućeno im je korištenje vlastitih vozila bez uobičajenog postupka uvoza, plaćanja davanja i registracije u Hrvatskoj.
Takvo rješenje imalo je svoju logiku 2022. godine. Međutim, nakon više od četiri godine postavlja se pitanje kako je riješena tehnička kontrola vozila koja sve to vrijeme svakodnevno sudjeluju u hrvatskom prometu.
Poseban režim za vozila
U redovitim okolnostima vozila registrirana izvan Europske unije podliježu carinskim i poreznim pravilima koja ograničavaju njihovo korištenje na području EU-a.
Za osobe iz Ukrajine koje su pod privremenom zaštitom vrijede posebna pravila. Njima je omogućeno da svoja vozila koriste u Hrvatskoj bez uobičajenog postupka uvoza i registracije.
To znači da ukrajinski automobil može godinama ostati registriran u Ukrajini, dok njegov vlasnik živi u Hrvatskoj.
Problem je što se tehnička ispravnost takvog vozila ne provjerava na isti način kao kod automobila registriranog u Hrvatskoj.
Izvanredni pregled nije isto što i registracija
U Hrvatskoj je moguće obaviti izvanredni tehnički pregled vozila s ukrajinskim registracijama. Međutim, takav pregled nije isto što i redoviti tehnički pregled kojim se u Hrvatskoj obnavlja registracija.
Vlasnik tako može provjeriti tehničko stanje automobila u hrvatskoj stanici za tehnički pregled, ali time ne dobiva hrvatsku prometnu dozvolu niti produžuje ukrajinsku registraciju.
Redovita registracija i tehnički pregled i dalje su povezani sa sustavom države u kojoj je vozilo registrirano.
U praksi to znači da dio vlasnika svoje obveze rješava u Ukrajini, dok se u Hrvatskoj može obaviti kontrola tehničkog stanja vozila.
Pitanje je koliko se takve kontrole stvarno provode i postoji li pregledna evidencija o tehničkoj ispravnosti svih ukrajinskih vozila koja godinama prometuju hrvatskim cestama.
Osiguranje je posebno pitanje
Kod obveznog osiguranja pravila su jasnija.
Vozilo s ukrajinskim registracijama mora imati važeće osiguranje koje vrijedi na području Hrvatske. Dokaz o osiguranju može biti Zelena karta, uključujući i elektroničku verziju, ili odgovarajuće granično osiguranje.
Hrvatski ured za osiguranje još je 2022. objavio informacije o mogućnosti izdavanja Zelene karte ukrajinskim građanima elektroničkim putem.
No, kao i kod svakog drugog vozila, problem nastaje kada osiguranje istekne.
Što ako neosigurano vozilo izazove nesreću?
Hrvatski vozač koji strada u prometnoj nesreći s neosiguranim vozilom nije prepušten sam sebi.
Za takve slučajeve postoji Garancijski fond Hrvatskog ureda za osiguranje. Oštećeni može ostvariti naknadu štete, a HUO potom može potraživati isplaćeni iznos od odgovorne osobe.
To je posebno važno kod teških prometnih nesreća.
Ako neosigurani vozač izazove nesreću s velikom materijalnom štetom ili teškim tjelesnim ozljedama, račun može biti ogroman.
Vozač tada ne može računati na to da će trošak ostati na teret Garancijskog fonda. Nakon isplate štete može uslijediti regres prema vlasniku i vozaču vozila.
Uz to, vožnja bez obveznog osiguranja nosi i prekršajne posljedice, a policija može isključiti vozilo iz prometa.
Četiri godine više nisu kratkotrajna iznimka
Privremena zaštita uvedena je kao odgovor na izvanredne okolnosti. Nitko 2022. godine nije mogao znati da će poseban režim trajati godinama.
Danas je situacija drukčija.
Na hrvatskim cestama svakodnevno sudjeluju vozila koja nisu registrirana u hrvatskom sustavu, a dio njihovih obveza vezan je uz državu registracije.
To samo po sebi ne znači da su ta vozila neispravna. Također nema razloga tvrditi da vlasnici ne održavaju svoje automobile.
Ali postoji legitimno pitanje koje nadležni moraju odgovoriti:
Kako Hrvatska nakon više od četiri godine provjerava da su vozila koja svakodnevno prometuju njezinim cestama tehnički ispravna i da imaju važeće osiguranje?
Jer pravila o prometnoj sigurnosti trebala bi biti jednaka za sve koji sudjeluju u prometu.
Privremena zaštita može biti razlog za iznimku od carinskih i registracijskih pravila. Teže je pronaći opravdanje za sustav u kojem godinama nije potpuno jasno na koji se način kontrolira tehnička ispravnost vozila koja svakodnevno prometuju hrvatskim cestama.
Rat je stvorio izvanredne okolnosti. Četiri i pol godine poslije država mora imati odgovor kako taj izvanredni režim funkcionira u praksi.
Ova verzija je puno bliža HG tonu: manje objašnjavanja, manje “AI zaključaka”, više činjenica i pitanja koja proizlaze iz samog teksta.
