Bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor smatra da predsjednik Zoran Milanović posljednjih tjedana premalo koristi svoje ustavne ovlasti i politički utjecaj. Posebno ga kritizira zbog toga što se nakon izvanredne sjednice Hrvatskog sabora o ilegalno odloženom otpadu u Gospiću nije snažnije uključio u tu temu.
Kosor je o Milanovićevu djelovanju govorila za N1, ističući kako predsjednik nakon odbijanja njegovih prijedloga u Saboru nije iskoristio druge mogućnosti koje mu daje Ustav.
Milanović je u kolovozu sazvao izvanrednu sjednicu Sabora zbog problema s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću. Na sjednici su odbijena sva četiri njegova prijedloga zaključaka, dok je vladajuća većina usvojila vlastite zaključke, među ostalim o sanaciji, kontinuiranom nadzoru onečišćenja i izvještavanju Sabora o napretku.
Nakon toga Milanović se na temu otpada uglavnom oglašavao putem društvenih mreža, uključujući i podršku prosvjedu građana.
Kosor: Milanović je mogao učiniti više
Jadranka Kosor smatra da odbijanje njegovih prijedloga nije trebalo označiti kraj predsjednikova angažmana.
„Nakon izvanredne sjednice Sabora koju je sazvao i činjenice da je vladajuća većina odbila apsolutno sve njegove prijedloge zaključaka, pa i to da predsjednik Vlade odmah primi predstavnike Udruga, relativizirali su tu njegovu zabrinutost i opravdano sazivanje sjednice Sabora, očekivala sam da će predsjednik koristiti svoje druge ustavne ovlasti i mogućnosti da bi dao važnosti toj temi“, kazala je Kosor za N1.
Prema njezinu mišljenju, predsjednik države ima na raspolaganju više načina za obraćanje javnosti od društvenih mreža.
„Mislim da se predsjednik države ne treba obraćati putem Facebooka jer ima puno drugih mehanizama, sazivanje presice, obraćanje javnosti kroz poslanicu kako bi naglasio činjenicu da se godinama nije činilo ništa po pitanju ilegalnog odlaganja i odlaganja opasnog otpada u Hrvatskoj. On je to koristio jednom ili dvaput i sada je isto tako bilo vrijeme za to“, rekla je Kosor.
Kao jednu od mogućnosti navela je i sudjelovanje na sjednici Vlade.
„Predložiti Vladi sjednicu o toj temi, na kojoj bi on nazočio i govorio. To je ustavna mogućnost, to smo već imali u prošlosti.“
„Puno jače od sve opozicije zajedno“
Kosor smatra da predsjednik Republike zbog načina na koji je izabran ima političku težinu koja nadilazi djelovanje stranačke oporbe.
„Puno jače od sve opozicije zajedno odjekne u javnosti kada reagira predsjednik, koji nije opozicija, koji nije šef opozicije i koji, to je ključno, jedini ima ogroman i najveći legitimitet jer je biran neposredno“, naglašava Kosor.
Podsjetila je da je Milanović u drugom krugu predsjedničkih izbora dobio 1.122.859 glasova.
„Njega beskrajno obvezuje 1.122.859 glasova koje je dobio na izborima u drugom krugu. To su građani i građanke koji su izravno njemu dali povjerenje da ih štiti i da štiti Ustav“, rekla je bivša premijerka.
Upravo zbog toga smatra da bi Milanović trebao biti aktivniji i kada je riječ o drugim važnim političkim temama. Njegovu pasivnost Kosor vidi i kao svojevrsnu korist za Vladu.
„Pomaže Vladi“, ocijenila je Kosor.
Kosor prozvala Milanovića i zbog Srbije
Jedna od tema na koju je, smatra Kosor, predsjednik također trebao reagirati jest odnos Srbije prema ratnim zločinima i presudama međunarodnih sudova.
Povod je bio i sprovod Ratka Mladića u Beogradu 7. rujna. Bivši zapovjednik Vojske Republike Srpske osuđen je za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Kosor pritom naglašava da od Milanovića nije očekivala reakciju samo na sam sprovod.
„Ne o tom događaju, nego o činjenici da Srbiji treba zatvoriti vrata pregovora dok je odnos vlasti prema ratnim zločincima i presudi Međunarodnog kaznenog suda takav kakav jest“, rekla je.
Što očekuje od Milanovića zbog Kanade?
Kosor je govorila i o novoj inicijativi Europske komisije prema Kanadi.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen 16. rujna predložila je da Kanada postane prva „pridružena članica“ Europske unije. Predloženi model trebao bi omogućiti produbljivanje suradnje u područjima poput obrane, energetike i tehnologije.
Kosor smatra da bi Milanović, kao jedan od sukreatora hrvatske vanjske politike, od Vlade trebao tražiti dodatna objašnjenja.
„Za to ne postoji nikakvo utemeljenje u zakonodavstvu Europske unije“, tvrdi Kosor.
Od Milanovića očekuje da od predsjednika Vlade zatraži objašnjenje o tome kada se o toj inicijativi razgovaralo na europskoj razini i postoji li za nju suglasnost država članica.
„Kako je predsjednik države sukreator vanjske politike, očekujem, i još uvijek nije kasno, da traži od predsjednika Vlade, koji sudjeluje na sjednicama Vijeća, da obrazloži javnosti i njemu kao sukreatoru vanjske politike o čemu se tu radi? Kada se o tome raspravljalo na Europskom vijeću, postoji li suglasnost na Vijeću za to? Jer, radi se o presedanu i činjenici da Ursula von der Leyen mnogo toga radi na svoju ruku“, dodala je.
„Ustav to predviđa i omogućava“
Prema Kosoričinu mišljenju, pitanje odnosa prema Kanadi moglo bi biti i prilika da Milanović ponovno zatraži sudjelovanje na sjednici Europskog vijeća.
„Sada je trenutak, kaže Kosor, da Milanović zatraži upravo ono što je ranije najavljivao: da i on sudjeluje na sljedećoj sjednici Europskog vijeća.“
Smatra da za to postoji ustavno uporište.
„Ustav to predviđa i omogućava. Ustav kaže da sudjeluju predsjednik Vlade i Predsjednik Republike u skladu sa svojim ovlastima. Njegova ovlast jest vanjska politika“, zaključila je Kosor.
Kosoričina kritika tako se ne odnosi samo na pitanje otpada u Gospiću. Ona smatra da bi Milanović, upravo zato što nije stranački šef oporbe, svojim javnim istupima mogao snažnije nametnuti teme koje smatra važnima.
