Francuska izbacuje dio Microsoftova ekosustava, Njemačka prelazi na otvoreni softver, Danska napušta Azure, a Bruxelles priprema pravila koja bi američkim tehnološkim divovima mogla zatvoriti vrata dijela strateških javnih natječaja
Europa je počela ozbiljno mijenjati odnos prema američkim tehnološkim divovima. Microsoft, Amazon i Google i dalje su duboko ukorijenjeni u europskoj digitalnoj infrastrukturi, ali države članice i institucije Europske unije sve otvorenije govore o smanjenju ovisnosti o američkom cloudu, softveru i umjetnoj inteligenciji.
Ne radi se o jednom europskom planu za izbacivanje američkih kompanija, niti o odluci da se preko noći prestane koristiti Microsoft, Amazon ili Google. Riječ je o nizu poteza koji se posljednjih mjeseci počinju povezivati u novu europsku politiku tehnološke suverenosti.
Europska komisija je u lipnju predstavila Europski paket tehnološkog suvereniteta, koji obuhvaća cloud, umjetnu inteligenciju, čipove i open source. U njegovu je središtu prijedlog Zakona o razvoju clouda i umjetne inteligencije, kojim Bruxelles želi povećati europske kapacitete i uvesti jedinstveni okvir za procjenu suverenosti cloud i AI infrastrukture.
Europska komisija: Strengthening Europe’s tech sovereignty
Komisija istodobno pokušava vlastitim novcem stvoriti tržište za europske pružatelje. U travnju je dodijelila okvirne ugovore vrijedne do 180 milijuna eura tijekom šest godina za suverene cloud usluge institucijama i tijelima Europske unije. Ugovore su dobila četiri europska ponuditelja, čime Bruxelles želi izbjeći ovisnost o samo jednom pružatelju.
Europska komisija: Sovereign Cloud ugovori vrijedni do 180 milijuna eura
Bruxelles udara i na Azure i AWS
Najizravniji potez prema američkim cloud divovima stigao je u lipnju.
Europska komisija tada je objavila preliminarni stav da bi Microsoft Azure i Amazon Web Services trebali dobiti status gatekeepera prema Aktu o digitalnim tržištima. Komisija ih je označila kao najvećeg i drugog najvećeg pružatelja cloud usluga u Europskoj uniji.
To još nije konačna odluka, ali pokazuje smjer Bruxellesa. Komisija smatra da je ovisnost europskog gospodarstva, javne uprave i poduzeća o cloudu postala pitanje tržišne konkurencije, ali i tehnološke suverenosti.
Europska komisija: Azure i AWS pod preliminarnim DMA postupkom
Reuters je u lipnju objavio i da novi europski prijedlog pravila predviđa strože uvjete za američke kompanije u strateškim javnim nabavama. Kod posebno osjetljivih područja, poput zdravstva, energetike i bankarstva, među kriterijima bi trebali biti i podrijetlo hardvera i softvera, zaštita podataka te mogućnost utjecaja stranih vlada na pružatelja usluge.
Važno je naglasiti da je riječ o prijedlogu koji još mora proći europski zakonodavni postupak.
Reuters: EU priprema pravila za strateške cloud nabave
Francuska prva krenula u konkretan izlazak
Francuska je među državama koje su otišle najdalje.
Francuska međuresorna uprava za digitalne poslove, DINUM, u travnju je objavila da državna uprava počinje izlaziti iz ovisnosti o ne-europskim digitalnim rješenjima. Kao jedan od konkretnih poteza najavljen je prijelaz s Windowsa na Linux.
Francuska vlada pritom ne govori samo o operativnom sustavu. Cilj je smanjiti ovisnost o rješenjima koja dolaze izvan Europe u nizu područja, uključujući videokonferencije, cloud, umjetnu inteligenciju i druge dijelove digitalne infrastrukture.
Francusko Ministarstvo financija: smanjenje ovisnosti o ne-europskim digitalnim rješenjima
Jedan od konkretnih primjera je francuski alat Visio, koji je razvila DINUM, a država ga planira proširiti na sve državne službe do 2027. godine. Time želi smanjiti korištenje izvan-europskih videokonferencijskih rješenja.
Francusko Ministarstvo financija: Visio za državnu upravu
Pri tome treba ispraviti jednu često ponavljanu tvrdnju. Francuska ima oko 2,5 milijuna državnih službenika, ali iz toga ne proizlazi da će 2,5 milijuna računala biti prebačeno s Windowsa na Linux. Riječ je o veličini državne službe, dok je migracija radnih stanica zaseban proces.
Europski portal za interoperabilnost potvrđuje da je DINUM najavila prijelaz državnih radnih mjesta na GNU/Linux kao dio politike smanjivanja ne-europskih tehnoloških ovisnosti.
Interoperable Europe: France prelazi na GNU/Linux
Francuska napušta Microsoft i u zdravstvu
Još važniji potez dogodio se u području zdravstvenih podataka.
Francuska je odlučila platformu Health Data Hub, koja sadrži zdravstvene podatke francuskih građana, preseliti s Microsoftova Azurea na francuski Scaleway.
Reuters navodi da će Scaleway preuzeti hosting zdravstvenih podataka koji obuhvaćaju desetke milijuna francuskih građana. Odluka je donesena nakon višegodišnje rasprave o tome može li francuska država strateške zdravstvene podatke držati na infrastrukturi američke kompanije.
Reuters: Francuska seli Health Data Hub s Microsoft Azurea na Scaleway
Francuska uprava za digitalne poslove objavila je da je Scaleway izabran nakon procjene više od 350 tehničkih kriterija.
DINUM: izbor Scalewaya za francuske zdravstvene podatke
Ovaj slučaj pokazuje što Europa zapravo pokušava postići. Nije problem samo gdje se server fizički nalazi. Pitanje je i tko kontrolira kompaniju koja upravlja infrastrukturom, pod kojim zakonima posluje i što se događa ako joj druga država naredi da preda podatke ili prekine uslugu.
CLOUD Act otvorio pitanje koje Europa više ne može ignorirati
Tu se pojavljuje američki CLOUD Act.
Prema objašnjenju američkog Ministarstva pravosuđa, zakon omogućuje da američki sud naloži pružatelju usluge koji podliježe američkoj jurisdikciji da preda podatke koji su u njegovu posjedu ili pod njegovom kontrolom, neovisno o tome gdje su fizički pohranjeni.
To ipak ne znači da američke vlasti automatski mogu pristupiti svakom podatku koji se nalazi na europskom serveru. Ključno je pitanje podliježe li konkretni pružatelj američkoj jurisdikciji i ima li podatke u svom posjedu ili pod svojom kontrolom.
Američko Ministarstvo pravosuđa: objašnjenje CLOUD Acta
Upravo zbog toga europske države sve više pokušavaju koristiti infrastrukturu nad kojom imaju veću pravnu i operativnu kontrolu.
Slučaj Karima Khana dodatno je uznemirio Europu
Veliku pažnju izazvao je slučaj glavnog tužitelja Međunarodnog kaznenog suda Karima Khana nakon američkih sankcija.
U Europskom parlamentu je u lipnju 2025. postavljeno pitanje zbog navoda da je Khan izgubio pristup Microsoftovoj adresi elektroničke pošte nakon američkih sankcija.
Međutim, slučaj nije razriješen na način na koji ga se često prikazuje. Britanska vlada je kasnije navela da je upoznata s medijskim izvještajima, ali i da je Microsoft snažno negirao da je blokirao Khanov račun.
Zato taj slučaj treba tretirati kao primjer rizika koji je otvorio političko i pravno pitanje, a ne kao konačno dokazanu činjenicu da je Microsoft po nalogu američke administracije ugasio Khanov račun.
Europski parlament: pitanje o sankcijama protiv Međunarodnog kaznenog suda
Britanski parlament: Microsoft je negirao blokiranje Khanova računa
Njemačka već pokazuje da se može
Francuska se pritom ne može promatrati izolirano.
Njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein već je gotovo 80 posto radnih mjesta izvan porezne uprave prebacila na LibreOffice. Microsoft Office i Outlook na velikom su dijelu radnih mjesta uklonjeni ili se upravo uklanjaju.
Pokrajinska vlada tvrdi da time već sada štedi više od 15 milijuna eura na licencama, dok su za 2026. predviđena jednokratna ulaganja od devet milijuna eura za migraciju i daljnji razvoj otvorenih rješenja.
Istodobno je oko 20 posto radnih mjesta još uvijek ovisno o Microsoft Officeu zbog tehničkih poveznica sa specijaliziranim državnim sustavima.
Drugim riječima, ni njemački primjer ne pokazuje da je moguće jednostavno pritisnuti prekidač i izbaciti Microsoft. Migracija traje, a dio sustava ostaje vezan uz postojeću tehnologiju.
Vlada Schleswig-Holsteina: gotovo 80 posto radnih mjesta prešlo na LibreOffice
Danska ide istim putem
Sličan proces događa se i u Danskoj.
Aarhus je već prebacio cloud hosting oko 50 IT rješenja s Microsoft Azurea na njemački Hetzner. Grad navodi da je time trošak cloud infrastrukture smanjen za dvije trećine.
Podaci se sada čuvaju u podatkovnim centrima unutar Europske unije, a danska uprava taj potez izravno povezuje s potrebom da podaci ostanu pod europskom jurisdikcijom.
Grad Aarhus: prelazak s Azurea na Hetzner
Microsoft ne čeka prekriženih ruku
Microsoft je svjestan da se europsko raspoloženje mijenja i pokušava ponuditi vlastiti odgovor.
Kompanija je još 2025. najavila Digital Resilience Commitment, odnosno ugovornu obvezu prema europskim državnim korisnicima da će pravnim putem osporavati svaki nalog kojim bi se tražio prekid cloud poslovanja u Europi.
Microsoft je također najavio europski odbor direktora sastavljen isključivo od europskih državljana koji nadzire europske podatkovne centre.
Microsoft: European digital commitments
Godinu dana poslije Microsoft je objavio da je ta obveza ugrađena u ugovore s europskim nacionalnim vladama i Europskom komisijom te da je europski odbor već uspostavljen.
Microsoft: napredak u europskim digitalnim obvezama 2026.
Microsoft pritom ne planira smanjivati prisutnost u Europi. Naprotiv, kompanija je najavila povećanje europskog kapaciteta podatkovnih centara za 40 posto tijekom dvije godine i širenje poslovanja na više od 200 podatkovnih centara na kontinentu do 2027.
Paradoks je očit: Europa pokušava smanjiti svoju ovisnost o američkom cloudu, dok američki tehnološki divovi istodobno ulažu još više novca u europsku infrastrukturu.
Nije riječ samo o Microsoftu
U cijeloj priči Microsoft je najvidljiviji, ali problem je širi.
Amazonov AWS i Microsoftov Azure već su u središtu postupka Europske komisije prema DMA-u, dok je Google jedan od ključnih igrača u europskom cloudu, umjetnoj inteligenciji i digitalnim uslugama.
Reuters je u lipnju procijenio da Microsoft, Amazon i Google zajedno drže više od 60 posto globalnog tržišta clouda, zbog čega Europa pokušava razviti vlastite kapacitete upravo u području u kojem je ovisnost o američkim kompanijama najveća.
Reuters: EU pokreće politiku smanjenja ovisnosti o američkom Big Techu
Europa želi suverenost, ali izlaz neće biti jeftin
Tu dolazi najteži dio cijele priče.
Izlazak iz Microsoftova, Googleova ili Amazonova ekosustava ne znači samo instalirati Linux i LibreOffice. Potrebno je migrirati podatke, prilagoditi aplikacije, educirati zaposlenike, održavati novu infrastrukturu i osigurati kompatibilnost s postojećim sustavima.
Njemački primjer upravo to pokazuje. Pokrajina štedi milijune na licencama, ali istodobno ulaže milijune u migraciju i razvoj vlastitih rješenja.
Francuska žandarmerija pokazala je još ranije da je velika migracija moguća. Francuska je razvila vlastitu Linux distribuciju GendBuntu i godinama postupno prebacivala radne stanice na otvoreni softver.
Interoperable Europe: francuska žandarmerija i GendBuntu
Zato se pravi europski cilj ne može svesti na jednostavno pitanje hoće li Europa koristiti Microsoft ili neće.
Pitanje je puno veće:
Može li Europa imati vlastitu digitalnu infrastrukturu dovoljno snažnu da u svakom trenutku može reći „ne“ američkoj ili bilo kojoj drugoj tehnološkoj kompaniji, a da pritom ne ugrozi funkcioniranje vlastite države, gospodarstva i javnih službi?
Za sada odgovor nije potvrdan.
Europa i dalje snažno ovisi o američkom softveru, cloudu, čipovima i umjetnoj inteligenciji. Ali ono što se promijenilo jest činjenica da se ta ovisnost više ne promatra samo kao poslovno pitanje.
Bruxelles, Pariz, Berlin i niz europskih gradova počeli su je tretirati kao pitanje sigurnosti, strateške autonomije i političkog suvereniteta.
I upravo je to najveća promjena.
Europa zasad ne izbacuje Microsoft, Amazon i Google.
Europa prvi put ozbiljno gradi mogućnost da ih jednog dana može izbaciti ako procijeni da to mora učiniti.
