Sjećate li se Georgea Floyda? U svibnju 2020. godine njegova smrt tijekom policijskog postupanja u američkom Minneapolisu izazvala je prosvjede kakvi se u SAD-u nisu vidjeli desetljećima. Snimka na kojoj policajac Derek Chauvin koljenom pritišće Floydov vrat, dok ovaj upozorava da ne može disati, obišla je svijet. Uslijedili su masovni prosvjedi, a slučaj je prerastao u međunarodni simbol borbe protiv policijskog nasilja i rasizma.
Poruke iz Minneapolisa ubrzo su stigle i u Europu, pa tako i u Hrvatsku. Na trgovima su se održavali skupovi solidarnosti, a klečanje je postalo prepoznatljiva gesta podrške pokretu Black Lives Matter. Bila je to poruka o ljudskim pravima, jednakosti, zaštiti slabijih i odgovornosti institucija prema svakom čovjeku.
Takav prosvjed održan je 9. lipnja 2020. i na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma. Među okupljenima bili su i tadašnji predstavnici platforme Možemo! Tomislav Tomašević, Sandra Benčić i Rada Borić. Pridružili su im se i predstavnici drugih političkih opcija te javnog života. Okupljeni su klečanjem iskazali solidarnost sa žrtvama rasizma i poslali poruku koja je trebala nadilaziti političke i državne granice.
Nitko ne može osporavati pravo političara da sudjeluju u takvim skupovima niti pravo građana da na taj način izraze svoje stavove. Međutim, ako se već javno zauzimamo za univerzalna ljudska prava, onda se postavlja pitanje vrijede li ta načela jednako u svim okolnostima ili ovise o tome gdje se tragedija dogodila i kakvu političku poruku iz nje možemo izvući.
Jer danas se slična pitanja postavljaju u Zagrebu.
U ustanovi čiji je osnivač Grad Zagreb, kojim upravlja platforma Možemo!, dogodila se tragedija u kojoj je život izgubio 32-godišnji Kristian Josip Periš. Slučaj je otvorio ozbiljna pitanja o postupanju prema pacijentima i odgovornosti onih koji su dužni osigurati nadzor nad radom ustanove.
Ne prejudicirajući kaznenu odgovornost, koja se utvrđuje u pravosudnom postupku, ostaje pitanje političke i institucionalne odgovornosti gradske vlasti.
Gdje su sada načela o zaštiti najranjivijih? Gdje je ona odlučnost kojom se prije šest godina slala poruka iz Zagreba prema Americi? I zašto bi ljudsko dostojanstvo bilo manje važno kada se tragedija dogodi u ustanovi pod osnivačkom odgovornošću Grada kojim upravljaju upravo oni koji su tada tako jasno iskazivali solidarnost?
Nije isto klečati na zagrebačkom trgu zbog događaja u američkom Minneapolisu i preuzeti odgovornost kada se smrt čovjeka dogodi u ustanovi čiji je osnivač Grad Zagreb.
Politička načela ne bi smjela imati geografsku adresu, a solidarnost ne bi smjela završavati ondje gdje počinje odgovornost vlasti.
Upravo na toj razlici danas se provjerava dosljednost političkih načela platforme Možemo!.
