Nakon nove ankete svima je jasno da HDZ bez desnice teško može sačuvati vlast, ali postoji li uopće desnica?

Novi CRO Demoskop pokazuje pad potpore najvećim strankama, ali i ozbiljan problem na desnom političkom prostoru. HDZ je i dalje prvi, no s najmanjom potporom u aktualnom mandatu, dok se glasovi desnih birača rasipaju između više malih stranaka. Može li se taj politički prostor ponovno ujediniti i tko bi ga mogao predvoditi?

Najnoviji CRO Demoskop, koji je objavio RTL, donosi rezultate koji bi trebali zabrinuti vladajući HDZ, ali i oporbu. Iako stranka Andreja Plenkovića i dalje uvjerljivo drži prvo mjesto, potpora joj je pala na 24,9 posto, što je najlošiji rezultat u njegovu trećem premijerskom mandatu, započetom u travnju 2024. godine.

U odnosu na listopad HDZ je izgubio 0,1 postotni bod, ali je puno važniji podatak da je u godinu dana izgubio čak pet postotnih bodova. Drugim riječima, HDZ ostaje vodeća politička snaga, ali njegova biračka baza pokazuje znakove osipanja.

Ništa bolje ne stoji ni SDP. Stranka je s listopadskih 19,5 pala na 17,5 posto, što je njezin najslabiji rezultat u aktualnom mandatu. Na godišnjoj razini SDP je izgubio šest postotnih bodova.

Možemo! je na trećem mjestu s 13,6 posto, dok Most bilježi 9,4 posto. I jedni i drugi zabilježili su blagi pad u odnosu na prethodno mjerenje.

Zanimljiv je podatak da su četiri vodeće stranke u samo mjesec dana zajedno izgubile 2,7 postotnih bodova potpore, pri čemu se najveći dio pada odnosi na SDP.

Desnica raspršena na niz malih stranaka

Podaci o potpori manjim strankama posebno su zanimljivi kada se promatra desni politički prostor.

Stranka Drito bračnog para Raspudić nalazi se na petom mjestu s 2,1 posto, dok Domovinski pokret ima svega 1,7 posto potpore. Domino bilježi 1,6 posto, a Hrvatski suverenisti tek 0,9 posto.

Ispod jedan posto nalaze se i HNS, HSU, HSLS, HSS i Fokus, dok ostale stranke pojedinačno ne prelaze 0,4 posto.

Takva raspodjela pokazuje koliko je desni politički prostor fragmentiran. Međutim, rezultati pojedinačnih stranaka ne znače da je nestalo biračko tijelo koje je nekoć podržavalo zajedničku političku opciju.

Na posljednjim parlamentarnim izborima nekadašnji cjeloviti Domovinski pokret osvojio je više od 200.000 glasova. Ti birači nisu jednostavno nestali. Pitanje je gdje su danas, kome bi ponovno dali povjerenje i postoji li politička snaga koja ih može okupiti.

Upravo bi tu mogla biti jedna od najvažnijih političkih priča uoči sljedećih parlamentarnih izbora.

Igor Štimac kao mogući predvodnik novog okupljanja

Na desnici se već neko vrijeme govori o potrebi novog političkog okupljanja, a u toj se priči sve češće spominje i Igor Štimac kao mogući novi lider.

No, samo pojavljivanje novog imena neće riješiti problem. Desnica najprije mora odgovoriti na nekoliko ključnih pitanja: tko će sudjelovati u okupljanju, na kojim će se političkim načelima ono temeljiti, kako će se prevladati postojeće podjele i tko će imati stvarni autoritet među biračima.

Bez jasnog programa, organizacije i vodstva teško je očekivati da će se nezadovoljstvo dijela birača HDZ-om automatski pretvoriti u potporu novoj političkoj opciji.

HDZ je pritom u specifičnom položaju. I dalje je najjača pojedinačna stranka, ali rezultati pokazuju da mu potpora slabi. Ako se taj trend nastavi, odnos s desnim političkim partnerima mogao bi postati jedno od ključnih pitanja budućeg sastavljanja parlamentarne većine.

Ivica Granić: Otvara se prostor za novu suverenističku opciju

Najnovije rezultate CRO Demoskopa komentirao je i politički analitičar Ivica Granić, koji smatra da istraživanje pokazuje ne samo zasićenje birača postojećim političkim ponudama nego i mogućnost pojave nove suverenističke opcije.

Granić upozorava da problem nije ograničen samo na pad HDZ-a. Istodobno slabe i oporbene stranke, a nezadovoljstvo građana ne prelijeva se automatski prema političkim suparnicima vladajuće stranke.

Posebno izdvaja podatak da čak 72,6 posto građana smatra kako Hrvatska ide u pogrešnom smjeru. Potpora politici Vlade pala je na 25,1 posto, dok je prosječna ocjena rada Vlade 2,19, što je najniža vrijednost u posljednjih godinu dana.

Zanimljiv je i odnos birača HDZ-a i Domovinskog pokreta prema smjeru kojim ide zemlja. Dok među biračima HDZ-a 59 posto i dalje pozitivno ocjenjuje taj smjer, kod birača Domovinskog pokreta takvih je svega 16 posto.

Prema Granićevoj interpretaciji, ti podaci upućuju na iscrpljenost vladajuće koalicije i slabljenje uvjerljivosti politike koja se temelji na kontinuitetu i stabilnosti.

Istodobno, ni SDP ne uspijeva kapitalizirati nezadovoljstvo građana. Njegov pad na 17,5 posto pokazuje da birači koji nisu zadovoljni Vladom ne vide nužno alternativu u najvećoj oporbenoj stranci. Možemo! i Most također ne bilježe rast koji bi upućivao na značajnije preuzimanje nezadovoljnih birača.

Granić posebno upozorava na rast broja neodlučnih. Njihov udio dosegnuo je 18,8 posto, u odnosu na 15,6 posto u rujnu. To sugerira da se dio birača udaljava od postojećih političkih opcija, umjesto da svoje povjerenje jednostavno prenosi na neku od konkurentskih stranaka.

U tom kontekstu analitičar vidi prostor za novu suverenističku političku opciju, koja ne bi bila opterećena dosadašnjim koalicijskim kompromisima i unutarnjim sukobima.

HDZ ostaje prvi, ali pitanje desnice tek dolazi na naplatu

Najnovija anketa otvara pitanje koje bi u sljedećem razdoblju moglo postati presudno za hrvatsku političku scenu. HDZ je i dalje prvi, ali njegova potpora pada. SDP slabi još brže, a ostale oporbene stranke ne uspijevaju preuzeti nezadovoljne birače.

Desnica, koja bi u takvim okolnostima mogla predstavljati važan politički čimbenik, trenutačno je razjedinjena i bez jasno prepoznatljivog zajedničkog vodstva.

Potencijal za njezino ponovno okupljanje postoji, ali potencijal nije isto što i politička snaga. Više od 200.000 glasova nekadašnjeg Domovinskog pokreta pokazuje da je postojala ozbiljna biračka baza. Hoće li je netko ponovno uspjeti okupiti, ovisit će prije svega o ljudima koji su spremni preuzeti odgovornost, definirati zajednički politički smjer i ponuditi uvjerljivo vodstvo.

HDZ bi bez takvog desnog partnera mogao imati sve manje prostora za očuvanje sadašnje parlamentarne većine. No, prije nego što se postavi pitanje može li desnica ponovno pomoći HDZ-u, treba odgovoriti na mnogo važnije: postoji li danas u Hrvatskoj politička desnica koja zna što želi, koga predstavlja i tko je može predvoditi?