Nakon prvih nastavaka serijala DOSJE HAVC, u kojima su analizirani odnosi javnog novca, institucija i aktera u hrvatskom audiovizualnom prostoru, fokus se širi na još jedan važan segment upravljanja javnim sredstvima.
U središtu ove priče nalazi se odnos Hrvatske radiotelevizije i tvrtke Croatel, dugogodišnjeg tehničkog partnera javnog servisa. Prema nalazima upravnog nadzora Ministarstva gospodarstva, pojedini poslovi između HRT-a i Croatela sklapani su bez provedbe postupka javne nabave, zbog čega je pokrenut prekršajni postupak.
Dokumentacija pokazuje da su sporni ugovori sklapani tijekom mandata dvojice glavnih ravnatelja HRT-a, a njihova ukupna vrijednost mjeri se milijunima eura.
Croatel, tvrtka s dugogodišnjim poslovima za HRT
Croatel d.o.o. osnovan je 12. listopada 1990. godine, a nastao je iz satelitske grupe unutar tadašnjeg HPT-a. Tvrtka je među prvim licenciranim pružateljima satelitskih usluga u Hrvatskoj.
Danas su vlasnici društva Tonko Barač, koji je ujedno direktor, i Mario Rašpica. Prema javno dostupnim poslovnim podacima, Croatel zapošljava 82 radnika i posluje kao srednji poduzetnik.
U 2024. godini tvrtka je ostvarila 7,81 milijun eura prihoda i 2,10 milijuna eura neto dobiti. Među referencama navodi tehničku produkciju velikih sportskih događaja, uključujući Olimpijske igre u Rio de Janeiru, Tokiju i Parizu, kao i produkciju prijenosa UEFA-inih natjecanja.
S HRT-om surađuje dugi niz godina. Prema podacima koje je sama tvrtka navodila, za javni servis razvijala je različite tehničke sustave, uključujući playout sustave, satelitsku infrastrukturu te tehnologije virtualne i proširene stvarnosti za informativni program.
Ugovori vrijedni više od dva milijuna eura
Prema nalazu upravnog nadzora Ministarstva gospodarstva, HRT je s Croatelom sklopio najmanje dva ugovora bez provedbe postupka javne nabave.
Prvi ugovor, broj 218/20, potpisan je 1. srpnja 2020. godine, u vrijeme mandata glavnog ravnatelja Kazimira Bačića.
Radilo se o uslugama tehničke podrške i izrade proširene stvarnosti za potrebe dnevnog programa Informativno medijskog servisa iz Studija 12. Vrijednost ugovora iznosila je 1.311.999 eura bez PDV-a, a trajao je od listopada 2020. do listopada 2023. godine.
Drugi ugovor, broj 273/21, potpisan je 21. prosinca 2021. godine, nakon dolaska Roberta Šveba na mjesto glavnog ravnatelja HRT-a.
Taj se ugovor odnosio na tehničku podršku i grafički dizajn za dnevni program IMS-a, a njegova vrijednost iznosila je 817.160 eura bez PDV-a.
Ministarstvo gospodarstva u postupku nadzora posebno je izdvojilo i aneks ugovora broj 281/20 iz listopada 2023. godine. Na temelju tog aneksa izdane su 64 narudžbenice za najam tehničke opreme ukupne vrijednosti 7.666.196 kuna, odnosno oko 1,02 milijuna eura.
HRT je tijekom nadzora tvrdio da su navedeni poslovi bili izuzeti od primjene Zakona o javnoj nabavi. Ministarstvo gospodarstva takvo obrazloženje nije prihvatilo.
Dva ravnatelja, isti poslovni partner
Posebnu pažnju privlači činjenica da su sporni ugovori sklapani tijekom mandata dvojice glavnih ravnatelja HRT-a.
Kazimir Bačić potpisao je ugovor broj 218/20, dok je Robert Šveb potpisao ugovor broj 273/21.
Ipak, u optužnom prijedlogu Ministarstva gospodarstva među odgovornim osobama nisu navedeni svi potpisnici ugovora. Kao okrivljeni navedeni su Kazimir Bačić i Renato Kunić, koji je u prijelaznom razdoblju obnašao dužnost vršitelja glavnog ravnatelja.
Pitanje koje proizlazi iz dostupne dokumentacije jest zbog čega Robert Šveb, unatoč potpisu na jednom od ugovora koji su bili predmet nadzora, nije obuhvaćen optužnim prijedlogom.
Sudski postupak i žalba Ministarstva
Općinski prekršajni sud u Zagrebu oslobodio je HRT, Kazimira Bačića i Renata Kunića.
Prema obrazloženju suda, razlog nije bio utvrđenje da nepravilnosti nije bilo, nego činjenica da optužni prijedlog nije dovoljno precizno opisao pojedinačne nabave, njihove vrijednosti i vrijeme izvršenja, što je bilo potrebno za utvrđivanje prekršajne odgovornosti.
Ministarstvo gospodarstva uložilo je žalbu Visokom prekršajnom sudu, a odluka o žalbi u trenutku objave ovog teksta nije poznata.
Pitanja koja ostaju bez odgovora
Dok se čeka konačna odluka u postupku, ostaje nekoliko važnih pitanja.
Koliko je ukupno ugovora i narudžbenica HRT sklopio s Croatelom bez postupka javne nabave? Je li riječ o pojedinačnim slučajevima ili dugotrajnijem obrascu poslovanja? Zašto je HRT smatrao da za navedene poslove nije potrebno provesti javnu nabavu?
Odgovore na ta pitanja mogu dati samo HRT i nadležna tijela koja raspolažu kompletnom dokumentacijom.
Registri ugovora HRT-a javno su dostupni, a njihova analiza može pokazati je li suradnja s Croatelom nakon 2023. godine nastavljena na isti način.
Napomena: Ovaj tekst ne predstavlja tvrdnju o kaznenoj odgovornosti bilo koje osobe. Prekršajni postupak protiv HRT-a, Kazimira Bačića i Renata Kunića završio je oslobađajućom presudom iz procesnih razloga, na koju je Ministarstvo gospodarstva uložilo žalbu. Tekst se temelji na javno dostupnim dokumentima, registrima i medijskim izvještajima.
