Dmitrij Gordon tvrdi da je Moskva spremna na energetsko primirje već u prosincu i mirovni sporazum u proljeće 2027. godine. Ruski zahtjevi, međutim, zadiru i u sigurnosni poredak Europe.
Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je spreman zaustaviti rat u Ukrajini, ali pod uvjetima koji bi imali dalekosežne posljedice ne samo za Kijev nego i za cijelu Europu.
Ukrajinski novinar Dmitrij Gordon objavio je 7. studenoga, pozivajući se na svoje izvore, da je Moskva spremna već u prosincu pristati na prekid međusobnih napada na energetsku infrastrukturu, a potom zaustaviti borbena djelovanja duž postojeće linije bojišnice. Potpisivanje konačnog mirovnog sporazuma navodno bi uslijedilo u proljeće 2027. godine.
Njegove informacije prenijeli su ruski mediji, među kojima i Ruska vesna, kao i drugi medijski kanali. Ipak, Kremlj zasad nije službeno potvrdio postojanje takvog prijedloga niti je objavljen dokument s navedenim uvjetima.
Moskva traži odustajanje Ukrajine od NATO-a
Prema Gordonovim tvrdnjama, jedan od glavnih ruskih zahtjeva jest trajno odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u. Moskva navodno traži i smanjenje ukrajinskih oružanih snaga, ali nije poznato na koju bi se brojnost vojske to ograničenje odnosilo.
Posebno je zanimljiv zahtjev koji se ne odnosi samo na Ukrajinu. Rusija navodno traži povlačenje teškog naoružanja NATO-a iz baltičkih i skandinavskih država, što bi otvorilo pitanje vojnog rasporeda Saveza u Estoniji, Latviji, Litvi, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj i Danskoj.
Takav zahtjev značio bi mnogo više od ustupka u pregovorima o Ukrajini. Moskva bi time pokušala povezati završetak rata s promjenom sigurnosnog poretka u Europi.
Slične zahtjeve Rusija je iznosila još u prosincu 2021., kada je od SAD-a i NATO-a tražila ograničavanje širenja Saveza i promjene u raspoređivanju zapadnih vojnih snaga u Europi.
Putin navodno pristaje i na međunarodne mirovnjake
Gordon navodi da bi Moskva mogla prihvatiti raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga u zapadnoj Ukrajini.
Ako je ta informacija točna, riječ bi bila o značajnom pomaku jer se Rusija dosad protivila prijedlozima o slanju europskih vojnika na ukrajinski teritorij.
Nije poznato koje bi države sudjelovale u takvoj misiji, tko bi zapovijedao snagama niti kakve bi ovlasti one imale.
Ruski jezik kao drugi državni jezik i položaj Crkve
Među navodnim ruskim zahtjevima nalazi se i priznavanje ruskog jezika kao drugog državnog jezika u Ukrajini.
Prema članku 10. ukrajinskog Ustava, ukrajinski je jedini državni jezik, dok je zajamčena slobodna uporaba ruskog i drugih jezika nacionalnih manjina. Promjena njegova statusa zahtijevala bi ozbiljne ustavne i zakonske zahvate.
Moskva navodno traži i rješavanje položaja Ruske pravoslavne crkve i vjerskih zajednica povezanih s Moskovskom patrijaršijom. To je jedno od spornih pitanja između dviju država, osobito nakon što je Ukrajina 2024. donijela zakon kojim je ograničila djelovanje vjerskih organizacija povezanih s Rusijom.
Pregovori u Abu Dhabiju pod povećalom
Ako su Gordonove informacije točne, Moskva ne traži samo prekid rata i zamrzavanje postojeće bojišnice. Njezini zahtjevi obuhvaćaju i promjene u ukrajinskom političkom i vojnom sustavu te ograničavanje vojne prisutnosti NATO-a u dijelu Europe.
Upravo je zato posebno važno što će se dogoditi na najavljenim razgovorima predstavnika Rusije, Ukrajine i SAD-a u Abu Dhabiju 10. i 11. studenoga.
Reuters je izvijestio o sastavu ruskog izaslanstva i pripremama za razgovore, ali nije potvrdio da je Putin prihvatio uvjete koje navodi Gordon.
Za sada je riječ o informacijama koje treba uzeti s oprezom. Ako se, međutim, pokaže da iza njih stoji stvarni ruski pregovarački prijedlog, razgovori o završetku rata mogli bi prerasti u mnogo širu raspravu o budućoj sigurnosti Europe.
