“Planiram biti predsjednica nove generacije koja će za razliku od svih prethodnika, pa i ovog sadašnjeg – graditi savez s građanima za zdravu Hrvatsku, poručila je kandidatkinja stranke Možemo za predsjednicu Republike Ivana Kekin.
Komentirala je rezultate anketa koje joj daju sedam do osam posto potpore birača te naglasila kako je uvjerena da će do 29. prosinca na trendu porasta – uspjeti ući u drugi krug.
“Zadovoljna sam trendom, jer sad imam zaista snažan rast, najveći od svih kandidata. Vidimo da kandidati koje bih trebala prestići za ulazak u drugi krug – ili stagniraju, ili padaju”, kazala je Ivana Kekin u Dnevniku HTV-a.
Govoreći o prioritetima navela je kako planira biti predsjednica nove generacije “koja će za razliku od svih prethodnika, pa i ovog sadašnjeg – graditi savez s građanima ove zemlje za zdravu Hrvatsku”.
Konsenzus s građanima oko ideala
“Kad sam ušla u samu kampanju, pitala sam se čemu služi država. I mi ovih dana vidimo da država nekima u ovoj zemlji služi za to da uzmu 10 posto zdravstvenog proračuna. S s druge strane, prolazim po cijeloj Hrvatskoj, komuniciram s građanima i preko društvenih mreža i ono što vam mogu reći sa sigurnošću je da se mi oko osnovnih vrijednosti i ideala u velikoj mjeri slažemo. I među građanima imamo konsenzus”, poručila je.
Uvjerena je, dodaje – kako postoji potencijal da izgradimo zdravu Hrvatsku.
“Mislim na zemlju koja je zdrava od korupcije, zemlju zdravih institucija koje ne vode ljudi koji su se vozikali noću s podzemljem i zemlju građana koji su zdravi, jer im nitko ne uzima 10 posto proračuna za zdravstvo”, naglasila je.
Branka Lozo: Ovo je naša zajedička kandidatura kojom želimo napraviti brojne promjene u Domovini!
Što zamjera Zoranu Milanoviću
Na pitanje što misli o mandatu aktualnog predsjednika Zorana Milanovića odgovorila je kako se ne bi kandidirala kad bi mislila da je on uspješan predsjednik.
“Zoranu Milanoviću zamjeram što pet godina nije progovarao o temama koje su za većinu u ovoj zemlji važne – o potpuno legaliziranoj privatizaciji i otimačini javnog zdravstva i o rastućoj nejednakosti među građanima. Također i vraćanje odlikovanja Branimiru Glavašu, savezništvo s Orbanom ili Dodikom”, kazala je Kekin.
Podsjetila je da je Milanović “građane koji su se borili protiv bezakonja i ilegalne gradnje njegovog donatora nazvao zavidnim parazitima” te dodala kako “on izazove današnjice i probleme sutrašnjice vidi u povratku u jučer, u ‘tuđmanizam’.
Na pitanje kojim se bave njezini protukandidati a to je ‘Treba li vojska biti na granicama?’ odgovorila je kako “vojska treba ići na granice kad je zemlja u ratu, a to Hrvatska nije”. Dodala je kako Hrvatska ima “tisuće vrlo kvalitetno obučenih policajaca koji su zaduženi za čuvanje naše granice”.
Osvrnula se i na angažman hrvatskih časnika u misiji NSATU kazavši kako je “premijer Andrej Plenković “višestruko lagao hrvatskim građanima da se dio misije neće odvijati u Ukrajini, a poslije se saznalo da hoće”.
‘Plenković je lagao o misiji NSATU’
“Lagao je također i o naravi misije u smislu da Hrvatska ne mora slati vojsku ako želi sudjelovati. To smo sve saznali od zamjenika glavnog tajnika NATO-a. Plenković, da je htio riješiti pitanje NSATU misije – mogao je. Samostalno, konsenzusom s predsjednikom ili saborskim zastupnicima. Nijednu od te tri opcije nije iskoristio, što jasno upućuje da je zloupotrijebio bolnu temu rata u Ukrajini – da bi stekao neke političke bodove”, kazala je Kekin.
O vanjskoj politici
“Smatram da se Hrvatska mora konačno pozicionirati kao lider u regiji i da mora služiti zemljama regije kao saveznik na njihovom europskom putu, kako bi se smanjio utjecaj Vladimira Putina i kako bi cijela regija bila stabilnija. To je od prvoklasnog strateškog interesa za Hrvatsku”, smatra Kekin.
Dodala je kako se moraju jačati savezništva i unutar EU-a. “EU je sada u prilici da razvije snažnu zajedničku obrambenu, sigurnosnu i vanjsko-političku poziciju. Da se ne dovede više u situaciju da je razapeta između ruske energije i američke obrane. Inicirala bih i da Hrvatska prizna Palestinu i ostvari savezništva s vođama zemalja EU-a koji su u tom smislu već iskoračili”, naglasila je. (HRT)
