Zoran Milanović svečano je u utorak pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem prisegnuo za drugi mandat predsjednika Republike Hrvatske, obvezavši se na vjernost Ustavu i obavljanje dužnosti na dobrobit hrvatskog naroda i hrvatskih državljana.
“Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar, držat ću se Ustava i zakona, brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti, čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao”, prisegnuo je Milanović na svečanosti u predsjedničkom Uredu na Pantovčaku, držeći ruku na Ustavu, a potom je prisegu i potpisao.
Milanoviću novi petogodišnji mandat službeno počinje od srijede, a predsjednik Republike je i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH.
Predsjednik RH Zoran Milanović naglasio je u utorak u svom inauguracijskom govoru, u kontekstu sigurnosne situacije u svijetu, da “mir, sigurnosti i dostojanstvo hrvatskih ljudi ne mogu i neće biti žrtve ničijih privatnih ambicija ili fiksacija” te pozvao da ne budemo povodljivi i panični.
“Dragi hrvatski građani, gosti i uzvanici, u životu nacije ili države i pojedinca neizbježna je izmjena dobrih i loših vremena, moramo broditi sa sviješću da život nije samo mirno more i vjetar u jedra”, poručio je Milanović nakon što je u Uredu predsjednika na Pantovčaku pred sucima Ustavnoga suda i 100-tinjak uzvanika položio prisegu za svoj drugi petogodišnji mandat na čelu države.
Osnovni zadatak državnih institucija je, naglasio je, sačuvati mir i sigurnost građana, da teška vremena ne budu ujedno i dramatična, da se ne prelome najviše preko leđa najslabijih i najmanje zaštićenih, a da od dobrih godina ne profitiraju samo oni koji su najbliže centrima moći.
“Nejednakost i korupcija podmuklo nagrizaju socijalnu strukturu, potrebno je graditi i usavršavati zakonske i društvene mehanizme koji će doprinijeti tome da u lošim vremenima ne klonemo ni materijalno ni duhom, a da u vremenima prosperiteta zadržimo realnost i dodir s čvrstim tlom”, kazao je predsjednik.
Naglasio je kako je samo i isključivo nama stalo da naše zemlje te da se prestanemo zanositi iluzijama da će se netko izvana pobrinuti za nas kada nam bude teško. Sve što je Hrvatska postigla, zasluga je samo hrvatskih ljudi, prije svega onih koji su dali svoje živote i zdravlje u obrani naše slobode, naglasio je Milanović.
“Jedino je nama istinski važno kakvo je naše obrazovanje, javno zdravstvo, pravosuđe, kako živi naš narod. I unatoč rastu BDP-a, niskoj nezaposlenosti i povećanju kreditnog rejtinga, previše naših ljudi živi na rubu dostojanstva. Samo je nama u interesu da nam institucije budu neovisne, profesionalne i odgovorne, kao i mediji i novinarstvo, to je preduvjet stabilnosti i funkcionalnosti našeg ustavno-pravnog poretka i demokratskog sustava”, rekao je te dodao kako je to, jednostavnim rječnikom, štit od samovolje i tiranije.
“Snaga je u poznavanju vlastitih slabosti”
“Snaga je u poznavanju vlastitih slabosti, a gotovo da nema veće slabosti od mržnje, šovinizma ili nepovjerenja prema onima koji su drugačiji od nas, koji su slabiji. Malo je toga što je tako pogrešno kao veličanje najmračnijih epizoda vlastite povijesti, teško da ima većeg kukavičluka od osporavanja domoljublja ikome na temelju razlika u mišljenju, nacionalne, vjerske i rasne pripadnosti”, poručio je.
Predsjednik Milanović dodao je kako je “ovo kuća za sve nas”. Dotaknuo se i Hrvata u BiH istaknuvši kako je obrana njihovog ustavnog statusa naša povijesna, ustavna i moralna obveza, a osvrnuo se i na sigurnosnu situaciju u svijetu.
“Na nama je da osmislimo nacionalnu politiku koja će najviše doprinijeti našim interesima u tom novom svijetu, novoj paradigmi, mir, sigurnosti i dostojanstvo hrvatskih ljudi ne mogu i neće biti žrtve ničijih privatnih ambicija ili fiksacija”, izjavio je.
Milanović smatra kako nema potrebe da se ishitreno guramo u prve redove u stvarima na koje ne možemo znatnije utjecati.
“Naša je obveza da se u međunarodnim odnosima zalažemo za mir, dobrosusjedsku povezanost i diplomatsko rješavanje konflikata među državama i narodima. To nije naivnost i iznevjera zapadnih političkih i vojnih saveza, to je borba za vlastite interese”, rekao je predsjednik.
Pri tome je citirao predsjednika Kennedyja koji je kazao da “nikada ne smijemo pregovarati iz straha, ali baš nikad strahovati od pregovora”.
Milanović je naglasio da Hrvatska vojska mora biti sposobna zaustaviti napad na neovisnost i teritorijalni integritet te ispunjavati sve preuzete obveze, no, poručio je, vojska i suvremena oružja iziskuju vrtoglave troškove, a naši su resursi ograničeni. Ne bi trebali dopustiti da obrambeni izdaci progutaju novac za sve ostalo što naš život čini smislenim i ispunjenim, dodao je.
“Želim da budemo pronicljivi i proračunati, pozivam da razgovaramo i uključimo sve najbolje ljude i stručnjake. Nemojmo biti povodljivi i panični, to nikada nisu dobri saveznici. Upregnimo hrvatsku pamet i industriju pa da ne uvozimo ono što objektivno možemo sami proizvesti”, rekao je.
Zaključno je poslao poruku o važnosti povezanosti s obitelji, prijateljima, kolegama, zajednicom u kojoj živimo.
“S vjerom da nećemo ostaviti jedni druge u presudnim trenucima, živjeli, živjela naša Hrvatska”, poručio je.
Životopis i imovinska kartica Zorana Milanovića
Milanović je rođen 30. listopada 1966. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1991., a iste je godine kao odličan student dobio Rektorovu nagradu.
Nakon studija, profesionalnu karijeru započeo je kao stažist na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a od 1993. radio je u Ministarstvu vanjskih poslova.
Bio je sudionik mirovne misije OESS-a u Azerbajdžanu 1994., a od 1996. do 1999. djelovao je kao savjetnik u hrvatskoj misiji pri Europskoj uniji i NATO-u u Bruxellesu, gdje je i magistrirao pravo Europske unije na Flamanskom sveučilištu 1998. godine.
Bauk i Hajdaš Dončić očekuju bolje odnose Milanovića i Plenkovića
Milanović je 2003. postao pomoćnik ministra vanjskih poslova zadužen za političku multilateralu, a godinu kasnije taj mandat stavio je na raspolaganje i na poziv tadašnjeg predsjednika SDP-a Ivice Račana postao član Izvršnog odbora SDP-a i međunarodni tajnik te stranke.
Nakon smrti Ivice Račana 2007. godine, Milanović je na unutarstranačkim izborima izabran za predsjednika SDP-a, a iste godine djelovao je i kao predsjednik Nacionalnog odbora za praćenje pregovora između Hrvatske i Europske unije.
Početkom 2008. postao je zastupnik u Hrvatskom saboru, a do 2011. godine bio je i predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Saboru te član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Predvodeći Kukuriku koaliciju, odnio je pobjedu na parlamentarnim izborima 2011. godine i postao predsjednik desete Vlade RH.
Tijekom njegovog mandata Hrvatska je 2013. postala članicom Europske unije.
Nakon gubitka parlamentarnih izbora 2015. otišao je s mjesta premijera, a nakon parlamentarnih izbora 2016. godine otišao je i s mjesta predsjednika SDP-a te je osnovao privatnu tvrtku koja se bavi konzultantskim uslugama.
Nakon povratka u politiku 2019. godine, kandidirao se i pobijedio na predsjedničkim izborima te 2020. postao peti predsjednik Republike Hrvatske.
Milanović je po drugi puta izabran za hrvatskog predsjednika prije nešto više od mjesec dana, 12. siječnja, kada je u drugome krugu pobijedio protukandidata Dragana Primorca.
U braku je sa Sanjom Musić Milanović, doktoricom znanosti iz područja epidemiologije, od 1994. godine s kojom ima sinove Antu Jakova i Marka.
Imovinska kartica: visoka plaća, stan u Zagrebu, ušteđevina i nasljedstvo
Prema podacima iz imovinske kartice, Milanović kao predsjednik RH prima plaću od 6300 eura neto.
Supruga mu od 2004. radi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo gdje u prosjeku mjesečno prima 2794 eura neto. Musić Milanović ima i mjesečna primanja iz nastavne djelatnosti od oko 1784 eura neto.
Milanović ima kredit u HPB-u iz 2016. godine od 92.905 eura, s mjesečnim anuitetom od 597 eura, uz kamatnu stopu od 4,40 posto.
Sa suprugom posjeduje stan u Zagrebu površine 127 kvadratnih metara, približne vrijednosti od 252.836 eura, a stekli su ga kreditom.
Naslijedio je stan i garažu u Zagrebu, oranicu u Glavicama te oranicu, livadu i vikendicu sa zemljištem u Solinama, no nije jedini vlasnik tih nekretnina, već suvlasnik.
Milanović je uoči preuzimanja svog prvog mandata kao predsjednika prebacio upravljanje svojom konzultantskom tvrtkom EuroAlba Advisory na knjigovodstveni servis čime je prestao biti njezin direktor, no i dalje ima poslovni udio.
Milanović ima i štednju od 140.000 eura. (Hina)
