Pod lupom Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), na čijem je čelu beskompromisna rumunjska tužiteljica Laura Codruța Kövesi, našli su se premijer Andrej Plenković i poduzetnik Mate Rimac.
Najnoviji obrat u sagi o Rimčevim robotaksijima, projektu teškom vrtoglavih 179,5 milijuna eura iz fondova Europske unije, potresao je domaću javnost. Rimčeva kompanija Verne (nekadašnji Project 3 Mobility) odlučila je u cijelosti vratiti europski novac, poslavši Vladi obavijest o povratu do sada povučenih blizu 90 milijuna eura. Iako PR mašinerija ovaj korak pokušava brendirati kao promjenu poslovne strategije, u pozadini se zapravo otvara ozbiljna pravna bitka.
Kaznena prijava
Naglo odricanje od milijunskih sredstava pokrenuto je nakon što je aktivist Josip Juretić predao službenu kaznenu prijavu europskim istražiteljima. Tom su prijavom izravno obuhvaćeni i Mate Rimac i premijer Andrej Plenković.
U prijavi se navodi da su počinili teško kazneno djelo:
Prijevara u gospodarskom poslovanju iz članka 247. stavka 2. Kaznenog zakona RH. Budući da je riječ o svjesnom obmanjivanju i malverzacijama s financijskim sredstvima iznimno velike vrijednosti, zakonske su sankcije vrlo rigorozne. Prema tom članku, ako je gospodarskom prijevarom ostvarena znatna korist ili je uzrokovana šteta golemih razmjera, predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina.
Za razliku od domaćih pravosudnih tijela, europski tužitelji imaju nultu stopu tolerancije prema nenamjenskom troschenju novca iz fondova EU i NPOO-a. Upravo je taj pritisak natjerao Rimca na ekspresno odricanje od ugovora. Pravni analitičari smatraju kako je hitni povrat novca zapravo paničan manevar s ciljem umanjenja kaznene odgovornosti prije nego što EPPO formalno pokrene postupak.
Sumnjiva dodjela
Kontroverze oko ovog projekta traju još od 2021. godine. Rimčeva je tvrtka tada, mimo bilo kakvog javnog natječaja, izabrana kao jedini privatni akter u Hrvatskoj koji će iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) dobiti gotovo 180 milijuna eura.
Sredstva su bila namijenjena razvoju autonomnog električnog vozila pete (najviše) razine, što podrazumijeva vožnju bez ikakve potrebe za vozačem u svim uvjetima. Iako su stručnjaci odmah upozoravali da takva tehnologija trenutno nigdje na svijetu nije operativna, Vlada Andreja Plenkovića čvrsto je stala iza projekta, svjesno riskirajući financijske penale na teret proračuna.
Obiteljski teret
Mogućnost zatvorske kazne do deset godina za Matu Rimca nosi i težak obiteljski kontekst. Javnost u Hrvatskoj u ovom slučaju neizbježno povlači paralelu s njegovim ocem, Ivanom Rimcem.
Stariji Rimac ranije je pravomoćno osuđen na višegodišnji zatvor zbog gospodarskog kriminala i milijunskih malverzacija, uključujući i izvlačenje novca iz tvrtke Slavonija DI. Ponovno povezivanje obiteljskog prezimena s pravosudnim procesima i zatvorskim ćelijama stvara ogroman psihološki i poslovni pritisak na mladog inovatora, koji pod svaku cijenu nastoji izbjeći očevu sudbinu i kolaps svog poslovnog carstva.
Tok novca
Dok su kritičari stalno upozoravali da na cestama nema opipljivih rezultata robotaksija, kaznena prijava naglašava sumnjivo preusmjeravanje kapitala. Dok se ključni projekt odgađao, Rimac Grupa se fokusirala na izgradnju megakampusa u Svetoj Nedelji, a u javnost su dospjeli i luksuzni nekretninski projekti u inozemstvu, poput brendiranih zgrada u Dubaiju (Rimac Urban Oasis).
Sumnja da su europski milijuni zapravo služili za održavanje tekuće likvidnosti cijelog sustava dok se novac kanalizirao u popratne luksuzne projekte sada je postala ključni dio istrage.
Politički krah
Vraćanje golemih sredstava državi nije nikakav “dobrovoljni zaokret prema privatnim investitorima”, već izravna reakcija na strah od kaznenog progona i dugogodišnje robije. Intervencija EPPO-a ogolila je opasne veze između političkog vrha i povlaštenih poduzetnika.
Glavno pitanje na koje sada odgovaraju europski istražitelji glasi: Jesu li Plenković i Rimac od samog početka znali da ugovaraju neizvediv projekt, koristeći europski novac za privatne i političke interese, dok su realni i održivi projekti u Hrvatskoj ostali bez financiranja? Pravosudni epilog tek slijedi.
