Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je prema prvim privremenim rezultatima pobjednik izbora u saveznoj pokrajini Brandenburg pobijedivši, suprotno očekivanjima, tijesno ispred desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD).
“Izgleda da su socijaldemokrati, kao i toliko puno puta u povijesti, spriječili ekstremiste na putu prema vlasti”, rekao je dosadašnji premijer Dietmar Woidke (SPD). Prema prvim rezultatima, SPD je u Brandenburgu biralo 31,2 posto birača. AfD podržava 29,2 posto.
Kršćansko-demokratska unija (CDU) je s 11,6 posto glasova ostvarila svoj najslabiji rezultat u nekoj istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini do sada. Novoosnovana ljevičarsko-populistička stranka Savez Sahra Wagenknecht (BSW) je osvojila 12 posto.
Stranka Zeleni, koja je do sada sa SPD-om i CDU-om tvorila koaliciju u Brandenburgu, se nalazi na rubu izbornog praga, ali će zbog mogućih direktnih mandata najvjerojatnije ući u parlament u Potsdamu.
Prelazak izbornog praga nije pošao za rukom Liberalno-demokratskoj stranci (FDP) koja na saveznoj razini sudjeluje u radu koalicijske vlade Olafa Scholza.
Woidke kao i čelnici dosadašnjih koalicijskih partnera u Brandenburgu su signalizirali nastavak dosadašnje koalicije između SPD-a, CDU-a i Zelenih.
VIDEO/ Kadeti Hrvatske vojske nakon položene prisege: “Želim postati najbolja verzija sebe”
Woidke je u predizbornoj kampanji najavio da u slučaju pobjede AfD-a na izborima neće stajati na raspolaganju kao premijer. Njegova popularnost u Brandenburgu je, prema procjenama analitičara, doprinijela oporavku SPD-a koji se još prije nekoliko tjedana u ispitivanjima javnog mnijenja nalazio ispod 20 posto.
Uspjeh SPD-a je umanjio pritisak na saveznu vladu socijaldemokrata Olafa Scholza koja se nalazi na udaru kritika zbog neučinkovitosti prije svega na polju migracijske i gospodarske politike, ali i nakon lošeg rezultata vladinih stranaka na izborima u Saskoj i Tiringiji početkom rujna
I na izborima u Brandenburgu pitanje migracije, ali i podrška Ukrajini, odigrali su presudnu ulogu.
Izlaznost je sa 74 posto bila osjetno viša nego 2019. kada je biralo 61 posto od oko 2,1 milijuna građana s pravom glasa. (Hina)
