Državni tajnik Ministarstva rada Ivan Vidiš naglasio je u četvrtak kako je, unatoč porastu broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova, važno motivirati i građane i poslodavce da prepoznaju važnost vlastite štednje u trećem mirovinskom stupu i iskoriste njegov potencijal.
U studenom prošle godine dobrovoljni mirovinski fondovi imali su 463.000 članova što je 5,6 posto, odnosno 24.000 članova više, u odnosu na prethodnu godinu, rekao je Vidiš u Hrvatskom saboru kojem je predstavio izmjene zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i o mirovinskim osiguravajućim društvima u prvom čitanju.
Izvijestio je i kako je ukupna neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova u studenom 2024. godine iznosila oko 1, 4 milijarde eura, te istaknuo kako se u poslovanju obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova očekuju brojni pozitivni aspekti, kako za pojedinca, tako i za cijelo hrvatsko gospodarstvo.
Vidiš je naglasio i kako je važno na svim razinama podizati svijest o značenju individualizirane kapitalizirane štednje i jačati ulogu osiguranika u osiguranju vlastite financijske budućnosti.
“Hrvatski mirovinski sustav kapitalizirane štednje 22 godine nakon uvođenja još nije razvio puni potencijal, negdje smo na pola puta“, rekao je državni tajnik i naveo kako su obvezni mirovinski fondovi krajem prošle godine imali 2. 333. 000 članova i upravljali imovinom većom od 23 milijarde eura. To ih, dodao je, čini značajnim faktorom na tržištu kapitala i značajnom polugom za hrvatsko gospodarstvo.
Izmjenama dvaju spomenutih zakona želi se omogućiti primjena europske uredbe o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (DORA) na mirovinsko osiguranje čime bi se unaprijedila njihova digitalna otpornost na informacijske, komunikacijske i tehnološke rizike.
Nadalje, mirovinskim društvima iz trećih zemalja, koje su pristupnice OECD-ovih Kodeksa za liberalizaciju, omogućilo bi se osnivanje i upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u Hrvatskoj, ali isključivo preko podružnice osnovane u Hrvatskoj.
Izmjenama Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, propisuje se iznimka od obveze da temeljni kapital mirovinskog osiguravajućeg društva mora biti u cijelosti uplaćen u novcu. Propisuje se i mogućnost prijevremene isplate članu dobrovoljnog mirovinskog fonda u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad.
Također, dodatno se precizira način obračuna naknade koju mirovinska osiguravajuća društva naplaćuju kod isplate mirovine propisivanjem gornje granice koja ne može biti veća od pet posto ukupno primljene doznake iz mirovinskoga fonda. – Hina.
