Zoran Milanović je predsjednik države i nedopustivo je da nije pozvan na samit Ukrajina-jugoistočna Europa u Dubrovniku, ocijenila je u srijedu saborska oporba dodajući kako je to posebno neprihvatljivo u situaciji da je na isti skup pozvan srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
“Apsolutno je nedopustivo da osoba koja, vjerojatno, ni dan danas nije sigurna da li je Dubrovnik hrvatski grad, bude pozvana na samit u taj isti Dubrovnik, a da izravno izabrani predsjednik RH na taj isti samit nije pozvan. To govori o okupiranosti institucija i nesuradnji između sukreatora vanjske politike i to je definitivno sramota za RH”, poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.
Milanović se nalazi ovih dana u Crnoj Gori, a u Dubrovniku se danas održava samit podrške Ukrajini u suorganizaciji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Treći je to sastanak na vrhu Ukrajina-jugoistočna Europa na koji su pozvani čelnici 12 zemalja, među kojima i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, no ne i predsjednik zemlje domaćina.
Zelenski je u Hrvatsku doputovao u jeku još jednog političkog sukoba između Milanovića i Plenkovića i to baš oko Ukrajine, nakon što je predsjednik Republike odbio dati suglasnost Ministarstvu obrane za slanje do pet naših vojnika u misiju NATO-a kako bi obučavali ukrajinske vojnike u Njemačkoj.
Pozivanje Vučića dodatno pogoršava činjenicu da Milanović nije pozvan
S obzirom da se radi o samitu na kojem sudjeluju zemlje jugoistočne Europe, zastupnicama i predsjedničkim kandidatkinjama Mariji Selak Raspudić (nezavisna) i Ivani Kekin (Možemo!) razumljivo je da je na njega pozvan i Vučić, ali naglašavaju da se tim više trebalo zvati i Milanovića.
“Kritična sam prema predsjedniku i kritizirala sam njegov odnos prema Ukrajini, međutim, želim biti pravedna i tu treba naglasiti da je ovo pitanje njegova legitimiteta i činjenice da je on još uvijek predsjednik RH. Samom svojom dužnošću bi on trebao biti pozvan na samit”, komentirala je Selak Raspudić.
Dodala je kako ovakva situacija na relaciji Pantovčak-Banski dvori šteti državi “jer pokazujemo snažno nejedinstvo koje nas čini i sigurnosno vrlo ranjivima”.
“Činjenica da je Vučić pozvan ne škodi Hrvatskoj nego, prije svega, iz percepcije srbijanske politike može biti za njega problematična. On je tu u puno nezgodnijoj situaciji nego što smo mi koji smo ga zvali zato što će morati zauzeti jasan stav o Ukrajini, a time i prema zapadnim saveznicama, u odnosu na svoj stav prema Rusiji”, ocijenila je Selak Raspudić.
Ovo je nastavak protuustavnog ponašanja premijera Plenkovića koji kontinuirano ignorira instituciju predsjednika jer ima problem s osobom koja je na čelu te institucije, poručila je Kekin.
“Oni su sukreatori vanjske politike i potpuno je neprihvatljivo da predsjednik RH nije pozvan. Radi se o skupu koji obuhvaća cijelu regiju i razumijem zašto su pozvani čelnici drugih zemalja, pa i Vučić, ali to još dodatno pogoršava činjenicu da nije pozvan naš predsjednik”, rekla je.
Argument da je upravo Zelenski tražio da se predsjednika Milanovića ne zove nije joj uvjerljiv. “Ja to ne vjerujem. Ali čak i da je tražio, pa tko je domaćin i tko određuje koga se zove? To što Plenković tvrdi da je netko prorus ili ne, tvrdio je on to za cijelu oporbu i to za onu koja je, dok je njegov ministar čitao Lavrovljevu poeziju, upozoravala što ruski režim osvaja u Hrvatskoj u energetskom i gospodarskom pogledu”, naglasila je.
Živimo u zemlji u kojoj je premijeru Plenkoviću potpuno normalno da na samit ne zove predsjednika vlastite zemlje, ali zove predsjednika druge zemlje o kojem imamo svašta nešto za reći, dodala je i zastupnica Kluba GLAS-a, Centra i DOSiP-a Anka Mrak Taritaš.
Upitati Vučića o nestalima i ratnoj odšteti
Mostovi zastupnici su ogorčeni što se Vučića zvalo.
“Što god mi mislili o predsjedniku, on je predsjednik svih nas i sigurno mu je tamo bilo mjesto. Tragikomično je da je pozvan Vučić, jedan četnik bez brade, koji je došao glumeći da niti zna tko je niti što je ili možda zaboravlja ili pokušava prikriti da je Putinova uhoda”, rekao je njihov Ante Kujundžić.
On smatra da je možda i dobro da Vučić dolazi da “pogleda i prisjeti se svega onoga što je njegova ili politika čiji je on sljednik napravila Dubrovniku”.
Možda je donio popis na kojem se nalaze mjesta nestalih iz Domovinskog rata ili određenu ponudu za ratnu odštetu RH, dodao je. “Čovjek koji se 90-ih vrlo jasno izjašnjavao da za jednog Srbina treba ubiti 100 Muslimana, sada glumi najvećeg mirotvorca na ovim prostorima“, rekao je Kujundžić.
I zastupniku Domovinskog pokreta i koalicijskom partneru HDZ-a Stipi Mlinariću Ćipi je žao što Vučić dolazi. I on je stava da je prije pozivanja na samit trebalo riješiti pitanje ratne odštete i nestalih iz Domovinskog rata, kao i ostala otvorena pitanja. “Nadam se da će Plenković na margini sastanka postaviti i ta pitanja koja su jako bitna za RH i normalizaciju odnosa sa Srbijom. A da li je Milanovića trebalo zvati – nije, no to ostavljam njima dvojici, neka se oni dogovaraju, razgovaraju i rješavaju probleme za koje su plaćeni”, poručio je.
Zastupnici zbunjeni zbog oprečnih izjava državnog vrha o slanju vojnika
Komentirajući Milanovićeve izjave da se NATO vojnom misijom NSATU uključuje u rat u Ukrajini, insinuacije da su vojnici zemalja članica NATO-a već u Ukrajini, kao i tvrdnje da će iz te misije bazirane u Njemačkoj ići i na teritorij Ukrajine, iako to i NATO i Vlada demantiraju, zastupnici ističu kako je ovo preozbiljna situacija za potpuno oprečne izjave vrha države.
Naposljetku će u ovoj situaciji saborski zastupnici morati odlučiti hoće li Hrvatska slati svoje časnike u Njemačku na obučnu potporu Ukrajini ili ne.
“Ne možemo mi znati kakve informacije ima predsjednik, ali čim ih tako iznosi, onda ih treba uzeti ozbiljno. Koji su njegovi motivi, ne znam, ali ono što znam je da se mi nećemo kao drugi po ovom pitanju kolebati. Imamo jasan stav, nismo za petljanje hrvatske vojske u ovaj sukob. I tu stojimo, ne na strani Milanovića, nego na strani zdravog razuma i deeskalacije sukoba“, rekao je Mostov Nikola Grmoja.
Ako Milanović smatra da je NATO sada, bez obzira što je ranije slao vojnu i humanitarnu pomoć, ovim postupkom direktno ušao u rat, onda mora reći koje su posljedice za RH – treba li izaći iz NATO-a ili činiti ono što čine ostale članice, kaže Selak Raspudić.
“Jedino predsjednik RH i Vlade imaju sve informacije koje su potrebne za donijeti jasan sud o tome što je točno ova NATO operacija i koje su perspektive njezina djelovanja, a činjenica da njih dvojica imaju toliko različite interpretacije pokazuje da je riječ o politikantskom djelovanju. Građani, pa ni saborski zastupnici, zbog nedostatka informacija ne mogu procijeniti tko je od njih dvojice u pravu, ali sigurno je da ovakvo ponašanje najviše šteti međunarodnom ugledu RH i građanima”, dodala je.
Kekin smatra da bi se prije dolaska ove odluke na izglasavanje u Sabor trebalo sastati Vijeće za nacionalnu sigurnost i dati točne informacije. “Kako je moguće da predsjednik Vlade i države šalju potpuno suprotne informacije? To nije normalna situacija”, ustvrdila je.
HDZ: Milanović laže i obmanjuje javnost
HDZ-ovi zastupnici ponavljaju da Milanović laže i obmanjuje javnost. “Prvo smo imali izjavu da Hrvatska šalje vojnike u Ukrajinu, a kada su mediji razotkrili da to nije istina onda se išlo sa spinom da, ukoliko odobrimo ovu akciju vezanu za podršku NATO-a u Njemačkoj, time postajemo strana u ratu”, rekao je Nikola Mažar.
Tom analogijom je od danas Crna Gora, koja je donijela odluku da šalje svoje vojnike u tu misiju, a u kojoj se upravo Milanović nalazi, u ratu s Rusijom, dodao je.
Njegov stranački kolega Josip Đakić ocijenio je da Milanović protivljenjem slanja naših časnika na obuku ukrajinskih vojnika u Njemačku narušava teško stečeni dignitet Hrvatske vojske u NATO savezu. Naglasio je da laže i obmanjuje javnost, a dodatno se obrušio na njega i zbog ponašanja i izjava o Crnoj Gori.
“Posljednjim izjavama još jednom potvrđuje da stoji iza prosrpskih političara u Crnoj Gori, koji su teško naštetili RH Rezolucijom o Jasenovcu. Umjesto da je inzistirao i tražio povrat svega onoga što je odvezeno iz RH za vrijeme Domovinskog rata, on ih brani u njihovim nastojanjima da provode prosrpsku i pročetničku politiku i konstatira da Srbija nije ugroza Crnoj Gori. To je sve u cilju podržavanja proruske politike i kapitala koji se nalazi u Crnoj Gori. Vjerujem da će i tome doći kraj na narednim izborima”, kazao je. – Hina.
