Piše: Domagoj franić, vojni analitičar
Prema podacima Središnje banke ruske Federacije, 2024. godine ruske su tvrtke primile samo oko 70 milijardi dolara devizne zarade u dolarima i eurima. Ovo je katastrofalan pad u odnosu na 2021., kada je brojka dosegla 400 milijardi dolara.
Usporedbe radi, 1990-ih godina, na vrhuncu ekonomske krize, Rusija je primila približno iste količine deviznih prihoda: 66 milijardi dolara 1994. godine, 73,7 milijardi dolara 1998. godine i 69,6 milijardi dolara 1999. godine.
Prema analitičarima Alfa banke, samo 18% ruskog izvoza u 2024. godini bit će plaćeno u dolarima i eurima. Ostatak otpada na rublje (43%) i “ostale valute”, od kojih je glavni bio kineski juan (38,6%).
Ruske tvrtke suočene su i s novim valom financijskih problema nakon pooštravanja američkih sankcija protiv bankarskog sektora. Prema MoneyRoo-u, do 30% devizne zarade izvoznika ne može se vratiti u rusiju.
“Riječ je o značajnom iznosu koji negativno utječe na financijsko stanje tvrtki i njihovu sposobnost da obavljaju daljnje aktivnosti, uključujući uvozne nabave”, kažu stručnjaci.
Nove sankcije posebno su pogodile tvrtke koje posluju u područjima izvoza sirovina i visokotehnološke opreme. Obračuni sa zemljama u kojima je američki dolar jak postali su gotovo nemogući. Čak se i banke koje nisu uključene u SDN liste suočavaju s odbijanjem obavljanja transakcija zbog straha od sektorskih sankcija.
Sve veći izazovi u industriji izvoza nafte
Rusija se suočava sa sve većim izazovima u svojoj industriji izvoza nafte. Zalihe nafte kroz ključnu luku Ust-Luga pale su 44% u prvoj polovici siječnja u usporedbi s već niskim razinama u prosincu. Trenutačne količine isporuke najniže su od srpnja 2021., prema podacima praćenja brodova koje je prikupio Bloomberg .
Razlozi oštrog pada izvoza u zadnja dva tjedna prosinca, od 14 planiranih tankera, šest se nije ukrcalo u Ust-Lugi.
U siječnju se situacija pogoršala: prosječna količina ponude iznosila je 277 tisuća barela dnevno, što je znatno niže od uobičajenih količina za ovo doba godine.
Trump nije govorio o Ukrajini u svom inauguracijskom govoru. Zelenski je to danas učinio u Davosu
Točni razlozi pada ostaju nejasni. Rusko ministarstvo energetike i državna tvrtka Transneft još nisu komentirali situaciju. Međutim, sankcije Zapada nametnute ruskoj naftnoj industriji sve više pritišću izvoz.
Prema Bloombergu, pad izvoza kroz luku koincidirao je s privremenim prekidima rada naftne crpne stanice Unecha u siječnju, kao i napadima ukrajinskih bespilotnih letjelica na rusku energetsku infrastrukturu.
Ono što mene čudi je činjenica da Bloomberg ne spominje izrijekom činjenicu da je sama luka Ust-Luga bombardirana Ukrajinskim dronovima 4. siječnja 2025. kada su pogođeni kontejneri s plinskim kondenzatom. Usljed udara jedan kontejner je teško oštećen, a tri obližnja su oštećena krhotinama od eksplozije.
Sve više problema ima i ‘Flota u sjeni’
Pisao sam dosta o sankcijama usmjerenim na ruski izvoz energenata, posebno nafte putem tankera iz famozne “Flote u sjeni”.
Sve do nedavno, te sankcije su davale određene rezultate, ali nisu bile dostatne da ozbiljnije ugroze ruski izvoz nafte, posebno prema Kini i Indiji, svojim najvjernijim kupcima i ujedno kršiteljima sankcija.
Nekon nedavnog američkog poteza kojim je na crnu listu plovila stavljeno više od 189 tankera iz “Flote u sjeni”, stanje se počelo drastično mijenjati.
Tankeri su se počeli zaustavljati ispred mnogih luka, posebno dalekog istoka, Kine i Indije bez obavljenog pretovara, plutati na sidrištima, čekajući odluke o svojoj sudbini.
Tankeri koji su plovilili rutama uz sjevernu Europu na putu prema ruskom lukama, vraćaju se natrag na otvoreno more i prema Mediteranu, dok ključni kupci poput Kine i Indije počinju tražiti alternativne dobavljače na Bliskom istoku.
Uvođenje ovih zadnjih sankcija, koje je Bidenova administracija nametnula rusiji, praktično je zaustavilo trgovanje više od polovice ukupnog ruskog izvoza nafte morskim putem… Radi se o cca 1,4 milijuna barela dnevno, dok neki stručnjaci navode i količinu od 2,15 milijuna barela dnevno.
Kina i Indija, koje čine 81% ruskog pomorskog izvoza nafte, postupno počinju poštovati američke sankcije. New Delhi je rekao da će sankcionirani tankeri moći dostavljati teret samo do 12. ožujka, nakon čega će im pristup biti zatvoren.
Bude li Kina poštovala sankcije, a vjerujem da će na tome Trump sigurno inzistirati, rusija će se vrlo skoro nači pred potpunim financijskim kolapsom.
Zato je razgovor SAD i Kine jedan od temelja zaustavljanja rata, uvede li Kina sankcije i prekine koristiti tankere iz “Flote u sjeni”, rusija je na koljenima.
Čak ako to i ne prihvati u punom obimu, nedostajat će tankera, kako rusima, tako i Kinezima. Više od 265 tankera je trenutno na “crnoj listi” i izbor za angažiranje ili kupovinu starih tankera na svjetskom tržištu je sve manji i uži, plovila nedostaje…
Pretpostavlja se da rusija koristi oko 400 tankera “Flote u sjeni” za svoje potrebe, što znači da je više od 66% plovila već pod sankcijama.
Sami brodovlasnici tankera iz “Flote u sjeni” suočavaju se s nizom problema, uključujući sigurnosne rizike, pravne posljedice i geopolitičke implikacije. Često su to stariji brodovi i u lošijem tehničkom stanju, što povećava rizik od nesreće poput izlijevanja nafte. Ozbiljne osiguravajuće tvrtke ne žele poslovati s njima.
Njihovo osiguranje dolazi iz nesigurnih izvora, što otežava pokrivanje eventualne štete. O troškovima i gubitcima brodova koji trenutno plutaju svjetskim morima pod sankcijama i ne mogu poslovati, ne treba niti govoriti, oni su ogromni i mogu vrlo brzo uništiti bilo koju brodarsku kompaniju i njezinog vlasnika.
