Mladi birači i biračice, koji će na nadolazećim predsjedničkim izborima prvi put glasati, pitali su kandidatkinje Mariju Selak Raspudić i Ivanu Kekin kako bi vodile vanjsku politiku, kako odgovoriti na migrantsku krizu, što misle o kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj.
Dijalog s kandidatkinjama za predsjednicu RH i mladih organizirali su Gong i Udruga Delta u Rijeci. Na današnju raspravu pozvani su kandidati i kandidatkinje koje su podržale parlamentarne stranke, a odazvale su se samo Ivana Kekin iz stranke Možemo i nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić.
Učenici strukovnih škola i gimnazija iz Rijeke i Opatije, nakon proučavanja programa kandidatkinja, pripremili su niz pitanja za njih, čime su pokazali kako aktivno žele sudjelovati u političkom životu zemlje.
Na pitanje može li predsjednica ostati van stranačkog utjecaja, Selak Raspudić je kazala da u politiku nije ušla kao članica stranke: ”Danas nezavisnost znači isto kao čestitost i poštenje, ali to je žalosno. Na parlamentarnim izborima taj problem je kulminirao jer je predsjednik svih građana, u jeku parlamentarnih izbora, ušetao u stožer jedne političke stranke. To je jedan i od motiva zašto sam se kandidirala”.
Gruzijska predsjednica traži potporu Europe prkoseći vlastitoj vladi, baltičke države uvele sankcije protiv gruzijskih političara
Kekin je kazala da biti stranačka kandidatkinja u Hrvatskoj, ako nije u pitanju HDZ, nije automatski loše.
“U ovoj zemlji ima jako puno stranaka, i sada, naravno, govorim i o svojoj stranci, u kojoj sjede čestiti ljudi. Mi u stranici imamo cijelu grupu mladih koji raspravljaju o potrebama mladih, zajednički tako formiramo politike za mlade”, odgovorila je Kekin.
Selak Raspudić kazala je mladim biračima da su ilegalne migracije ozbiljan problem i da je ona po tom pitanju vrlo restriktivna.
“Smatram da se predsjednik mora baviti time da čuva hrvatsku granicu. Ja ne spašavam svijet, bavim se sigurnošću države. Ako policija ne osigurava nepropusnu granicu, onda treba staviti vojsku na granice. Ne smatram ništa važnije u državi od toga da održi sigurnost svojih građana”, istaknula je Selak Raspudić.
S druge strane, Kekin se protivi prijedlogu da vojska čuva granice: “Moramo naravno evidentirati svakoga tko ulazi u zemlju, zbog vlastite i zbog sigurnosti tih ljudi. No pričati o vojsci na granicama – znamo da vojska ide na granice kada je rat, a znamo da trenutačno Hrvatska nije u ratu”.
Selak Raspudić je odgovorila da vojska ne ide na granicu samo u slučaju rata te da je pomagala i 2015. kad je eskalirao migrantski val u Europu.
Obje kandidatkinje složile su se kako se pitanje migrantske krize mora ozbiljno rješavati. Kekin je kazala da nije pravedno da se ljudi vraćaju samo u zemlje gdje su prvobitno ušli u EU već da se EU mora solidarno nositi s tim pritiskom.
Na pitanje o uvođenju obveznog vojnog roka, Kekin je kazala da je protiv. Selak Raspudić je apelirala na nužnost vojske i policije na graničnim prijelazima.
Govoreći o doprinosu predsjednice kvalitetnijem obrazovanju, Kekin je kazala da se u svim školama treba uvesti građanski odgoj: “U školama se treba razgovarati o građanskoj participaciji i poticati mlade, kako bi onda s 16 godina imali pravo glasa kroz takav proces učenja i podučavanja. Ja se za to zalažem”.
Selak Raspudić je dodala da za nju građansko obrazovanje nije samo građanski odgoj i poručila je mladima da trebaju znati i druge humanističke predmete: “Danas se radi na tome da se ukinu humanistički predmeti u strukovnim školama. To vas čini politički neaktivnim građanima, samo strojem za rad. Meni to ne odgovara, želim aktivne građane, a to humanistički predmeti stvaraju”.
Selak Raspudić je poručila da predsjednik, osim sigurnosti, naglasak mora staviti i na obrazovanje, na zadovoljne profesore koji će imati adekvatnu plaću.
Na komentar da je javnosti poznato tko će svirati na inauguraciji Kekin, a ako bude izabrana za predsjednicu Hrvatske, Selak Raspudić je otkrila da bi ona voljela da joj na inauguraciji svira klapa Hrvatske ratne mornarice.
Ovaj dijalog mladih birača i kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske pokazao da mladi analiziraju političke programe, razumiju ovlasti i ulogu predsjednika, jasno postavljaju pitanja i traže odgovore. (GONG)
