233
Piše: Domagoj Franić, vojni analitičar
Koliko ovaj rat košta rusiju pokazuju najnovija istraživanja koja je objavio Janis Kluge, istraživač Njemačkog instituta za međunarodne sigurnosne studije.
U odnosu na prošlu godinu, rusija je na rat potrošila 36% više novca, odnosno 5,3 trilijuna rublji za pola godine, a očekuje se da će troškovi do kraja godine porasti na 13,3 trilijuna rublji, odnosno 133 milijarde dolara.
Ono što osobno vidim a mnogi financijski stručnjaci zanemaruju je odnos vrijednosti izgubljene ruske imovine u odnosu na potrošenu gotovinu.
Da pojasnim – kada se računaju troškovi rata, taj iznos tvore angažirana i izgubljena sredsta (tenkovi, topovi, zrakoplovi, brodovi itd), troškovi proizvodnje i održavanja, goriva, maziva, pričuvni dijelovi i ukupni troškovi logistike, do osobnih primanja vojnih osoba do troškova ukopa. Kod izračuna troškova, mnogi neizravni troškovi se ne uračunavaju jer su apstraktni, tj. nemogući za prikazivanje, poput gubitka radno sposobnog dijela populacije, smanjenje nataliteta, gubitka tehnologije i njenog razvoja osim vojne industrije, stagnacije investicija itd, itd…
Ono što je po ruse loše je činjenica da je odnos direktnog troška gotovine u odnosu na trošenje postojećih resursa sve veći i veći.
Što to u stvarnosti znači?
Početkom rata, rusija je imala ogroman broj naoružanja, u svim njegovim segmentima. Od streljiva pa do zrakoplova i brodova. Na skladištima razbacanima po rusiji ležale su na tisuće rashodovanih tenkova, topova, oklopnih vozila, kojima je stvarna knjigovodstvena cijena bila 0 rublji, koji su amortizacijom izgubili svoju vrijednost i praktično bili – otpad.
Tijekom rata mnoga od tih sredstava su obnovljena, poslana na bojišnicu i trajno izgubljena. Nije poznato na koji način stručnjaci procijenjuju njihovu vrijednost i troškove reparacije, ali oni knjigovodstveno, osim troška vraćanja u ispravno stanje i toška goriva/streljiva do uništenja nisu bili nikakav stvarni, financijski trošak.
Druga priča je s novijim oružjima koja su u operativnoj uporabi iako i tu čujemo da je npr. srušen zrakoplov koji košta 50 milijuna dolara ili tenk od 3 milijuna dolara. Da, toliko koštaju novi primjerci, dok oni oboreni i uništeni, a stari 10 ili 20 godina, ne koštaju ni dio te cijene.
Toliko, čisto da shvatite koliko je teško izračunati stvarne troškove rata, ali je svakako bitna tendencija naglog povećanja troška, koji će biti sve veći i veći i to iz nekoliko razloga.
Prije svega, rusija je primorana kupovati naoružanje, prvenstveno granate i projektile. Dio tih troškova kompenzira razmjenom i izvozom tehnologije, ali veći dio plaća novcem. Ti troškovi će biti sve veći i veći.
Pričuve starih, otpisanih sredstava su sve manje i sve veći broj ruske tehnike odlazi iz tvornica izravno na ratište i biva uništeno “u punoj svojoj vrijednosti”, a ne vrijednosti 0, otpisanoj prije 40 ili 50 godina. Ta tehnika se proizvodi sada i direktno košta ruse i opterećuje njihovu privredu.
Rusi imaju velikih problema s mobilizacijom i stalno povećavaju premije i plaće onima koji se odluče za pogibiju u Ukrajini, sada i u samoj Rusiji (iako su plaće za ratovanje u rusiji višestruko manje), a to itekako opterećuje državni proračun.
Da vas podsjetim, sjećate li se famoznih pokretnih krematorija kojima su rusi na početku rata skrivali gubitke? Vojnika koji su jednostavno “nestajali” s bojišnica, a država je “štedjela” na njima jer nije isplaćivala odštete za “nestale osobe”? Sada se ni ne trude to raditi, jednostavno ih ostavljaju na bojišnicama. Dio koji izvuku šalju u sanducima, ostali jednostavno trunu na Ukrajinskim prostranstvima kao “nestali”. Sve u svemu, trošak po angažiranom ruskom vojniku je višestruko veći nego je to bio 2022 godine.
Sve u svemu, ovaj rat bi do sada mogao koštati rusiju oko 300 milijardi dolara do kraja 2024. godine, s tendencijom stalnog rasta u situaciji velike inflacije, sve većih potreba za uvozom naoružanja i dizanja bankovnih stopa. Nimalo ružičasta situacija za ruse.