Oporbeni saborski zastupnik Zvonimir Troskot (Most) prozvao je u petak pučku pravobraniteljicu za selektivnost, licemjerje i ideološku pristranost, poručivši da hrvatski građani zaslužuju svog zaštitnika, a ne političkog aktivista.
Troskot proziva za ideološku pristranost
“Pravobraniteljica se redovito i glasno javlja kad treba kritizirati hrvatske institucije, prešutjeti napade na hrvatsku policiju ili hrvatske branitelje, ali kad treba zaštiti građane, stati u obranu sigurnosti žena, tada vlada muk“, rekao je Troskot u govoru na slobodnu temu.
Teni Šimunović Einwalter zamjerio je da je više puta “s lakoćom“ kritizirala simbole postrojbi koje su s ostalim hrvatskim braniteljima obranile državu, te da s velikim žarom promovira zakone i inicijative koje guraju ideološke agende, ali ju se nije čulo kad je trebalo ustati u obranu hrvatskih građana, policajaca i hrvatskih žena.
Prozvao ju je kako “nije našla vremena“ osuditi nedavni, brutalni napad migranta na policajku usred Zagreba, zapitao ju je gdje je bila kad je Austrija nedavno protjerivala migrante s kriminalnim dosjeima i slala ih u Hrvatsku, zašto nije upozorila hrvatsku javnost.
Šimonović Einwalter proziva za dvostruki standard, za selektivno djelovanje “koje urušava povjerenje u instituciju pravobranitelja“.
“Hrvatska treba pravobraniteljicu koja će biti štit interesa svojih građana, a ne apologet i instrument provođena ideoloških agendi, institucija koja šuti na nasilje nad policajkom, glasno kritizira hrvatske branitelje, gubi svoj smisao, hrvatski građani zaslužuju svog zaštitnika, a ne političkog aktivista“, poručio je Troskot.
Ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo (PiG)
Dubravka Novak (Možemo) kritizirala je ukidanje predmeta Politika i gospodarstvo (PiG) u trogodišnjim strukovnim školama, upozoravajući da se tako zakida mlade.
Škola ne služi samo stjecanju vještina za određenu struku, kroz školu odgajamo i obrazujemo građane svjesne svojih građanskih i radničkih prava koji znaju kako ih ostvariti, kazala je.
Retorički se upitala i je li u interesu Hrvatske obrazovati poslušnike koji neće imati pristup informacijama te naglasila kako odgojiti demokratske građane, znači i omogućiti im pristup informacijama kako bi bili u stanju formirati svoje mišljenje.
Navela je i kako je uvođenje modularne nastave tisuće nastavnika suočilo s brojnim pitanjima, te kako strukovne škole kreću u reformu za koju nisu spremne.
Baksa: Način na koji se ASK prezentira u javnosti, vrsta je skeča!
Ivica Baksa (NPS) osudio je “političku dramatizaciju” oko afričke svinjske kuge (ASK) i pozvao na hitne, praktične mjere pomoći pogođenim poljoprivrednicima.
“ASK je ozbiljan problem za poljoprivredu, za naše selo i za tisuće obitelji koje žive od svinjogojstva, no način na koji se ta tema prezentira javnosti posebna je vrsta skeča“, ocijenio je i osudio pretjeranu dramatizaciju i političko etiketiranje pogođenih mjesta.
Borba protiv bolesti, naglasio je, mora biti vođena stručno i odgovorno, jasna komunikacija, jednake mjere za sve i povjerenje u institucije ključni su za uspjeh.
Je li se poštovala riječ struke u slučaju ASK-a?
Kao ključne korake predložio je osiguranje brze i poštene naknade štete, potpore za obnovu stada, edukacije o biosigurnosti za stočare, poboljšanje transparentnosti i komunikacije nadležnih institucija prema građanima i poljoprivrednicima.
“ASK nije pitanje stranačke pripadnosti, niti mjesto za politički obračun. To je pitanje opstanka jedne grane naše poljoprivrede i života ljudi na selu,“ rekao je Baksa.
O ASK, koja se u Hrvatskoj prvi put pojavila prije dvije godine, govorio je i Mate Vukušić (SDP) naglašavajući da se nije poštovala riječ struke i veterinarske inspekcije.
Poručio je kako slušati treba onoga tko zna što radi, dakle struku, jer da je tako bilo, kaže, ne bi se bolest pojavila u velikim kompleksima za uzgoj svinja, piše Hina
Rasprava u Saboru pokazala je svu širinu političkih i društvenih prijepora u Hrvatskoj. Troskot je zaoštrio ton prema pučkoj pravobraniteljici, optužujući je za ideološku pristranost i šutnju u ključnim trenucima, dok je Novak upozorila na dugoročne posljedice ukidanja građanskog obrazovanja u strukovnim školama. S druge strane, Baksa i Vukušić vratili su fokus na konkretan, egzistencijalni problem – afričku svinjsku kugu, koja prijeti opstanku cijele jedne grane poljoprivrede. Dok se u pojedinim temama naglašava ideološki sukob, u drugim je ključno pitanje – koliko institucije i politika uistinu slušaju struku i osiguravaju jasna, pravedna i održiva rješenja.