Zagreb je danas bio domaćin konferencije “Nacionalni plan oporavka i otpornosti – Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj“. Okupila je ključne predstavnike Vlade, Europske komisije, gospodarstva i lokalne zajednice.
Sudjelovali su premijer Andrej Plenković, ministri Marko Primorac i Šime Erlić, kao i izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Europske komisije Rafaelle Fitto. Organizatori konferencije su predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Vlada RH.
Glavna tema bila je konkurentnost gospodarstva, sve u kontekstu provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji je nastao 2020. kao reakcija država Europske unije na posljedice pandemije COVID-19.
Svaka država koja je imala velike posljedice, imala je pravo osmisliti svoj nacionalni plan koji se sastoji od niza reformi i investicija koje treba provesti u roku od određenog broja godina, pa tako i Hrvatska, koja je počela taj plan provoditi 2021. i provodit će ga sve do 2026.
Trump: Zlatno doba Amerike počinje, pod mojim vodstvom zemlja će cvjetati i biti poštovana
Na raspolaganju ima 10 milijardi eura, od toga je pola sredstava nepovratno. Hrvatska do sada dobro stoji po pitanju provođenja svih mjera koje je sama sebi zacrtala. Uz Italiju smo do sada jedni od predvodnica među ostalim državama EU-a. Zatražili smo krajem prosinca prošle godine i šestu tranšu od 800 milijuna eura. Sada traje period od nekakvih 8 tjedana kada se provjerava jesu li sve te mjere koje smo naveli u svom izvještaju ispunjene i onda će se krajem veljače dogoditi uplata šeste tranše.
Brojne su reforme koje je Hrvatska do sada provela i za njih dobila novac, kao što je registar stanovništva, novi zakon o upravljanju u javnim i državnim poduzećima, koji će se uskoro naći i u saborskoj raspravi, ali i novi model fiskalizacije koji će obuhvatiti sve buduće transakcije.
Plenković je istaknuo da je Hrvatska uz Italiju najučinkovitija i najbrža u provedbi svog nacionalnog programa oporavka i otpornosti, donesenog u sklopu Instrumenta EU-a sljedeće generacije, odgovora EU-a na izazove oporavka od posljedica pandemije koronavirusa.
Istaknuo je da bi do kraja ove godine trebalo biti angažirano oko 80 posto sredstava od ukupno 10,5 milijardi eura koje ima na raspolaganju, pri čemu otprilike pola otpada na nepovratna sredstva, a ostalo na povoljne zajmove.
Taj iznos čini oko 13 posto hrvatskog BDP-a, pri čemu je rok za provedbu svih reformi u sklopu NPOO-a kraj 2026. godine. Prema Plenkovićevim riječima, Hrvatska je među zemljama koje bi uistinu mogle u roku iskoristiti sva predviđena sredstva.
Apostrofirao je četiri stupa za apsorpciju europskih sredstava u proteklom razdoblju, a osim NPOO-a, to je i financijska perspektiva 2014. – 2020., financijska omotnica 2021. – 2027., te Fond solidarnosti, iz kojeg je za obnovu nakon dva razorna potresa povučeno nešto više od milijardu eura.
Rekao je da je u ovom trenutku također jako važno ubrzavanje povlačenja sredstava iz financijske perspektive 2021. – 2027. , pri čemu će na proljeće biti i prilika za njezinu reviziju. “To je prilika i za zemlje članice da nakon tri godine vide što treba prilagoditi, fleksibilizirati i na što žele staviti više sredstava, objasnio je.
Hrvatska će i nakon 2027. imati na raspolaganju europska sredstva
“Moramo “razgrtati laži” koje nisu slučajno plasirane”, poručio je predsjednik Vlade. Kako tumači, te laži služe, kada bi u “nekom čudnom razvoju događaja” u budućnosti netko drugi preuzeo odgovornost za vođenje države i ostvarivao slabiji gospodarski rast, da može reći da je onaj raniji, viši rast bio zbog europskih sredstava.
Istaknuo je da trenutačni položaj Hrvatske u pogledu rasta i investicija nije posljedica samo povlačenja europskih sredstava, već i odgovornog upravljanja javnim financijama, više krugova porezne reforme, kao i ostalih reformskih zahvata, zbog čega su i sve tri vodeće svjetske kreditne rejting-agencije Hrvatsku svrstale u kategoriju A.
Poručio je i da je smisao korištenja svih europskih sredstava konvergencija “hvatanje koraka” s razvijenijim članicama Unije. Pritom, procjena je da bi Hrvatska 2028. trebala dosegnuti 82 posto prosjeka razvijenosti EU-a.
Naglasio je i da su energetska i zelena tranzicija bitne jer će najvažniji energenti, poput nafte i plina, u jednom trenutku dosegnuti “vrhove svojih rezervi”, nakon čega slijedi “spuštanje”, dok ćemo s druge strane, i zbog rasta svjetskog stanovništva, imati veću potražnju, čime će rasti i cijene.
“Zato je razdoblje u kojem smo sada vrijeme za energetsku tranziciju, što veća ulaganja u obnovljive izvore energije i prilagodbu našeg gospodarstva na radikalno izmijenjene uvjete globalnog funkcioniranja, za otprilike 15-ak godina”, istaknuo je Plenković.
Fitto je pohvalio hrvatska postignuća ulaska u eurozonu i šengensko područje te među ostalim rekao da hrvatsko gospodarstvo raste po stopama iznad tri posto i time ubrzano hvata priključak s drugim članicama Unije.
S druge strane, izazove za Hrvatsku predstavljaju zelena tranzicija i jačanje konkurentnosti, kao i pojednostavnjivanje procedura kako bi se ubrzalo povlačenje sredstava iz aktualne financijske omotnice, rekao je među ostalim Fitto.
Poručio je i da Hrvatska može biti ponosna jer prednjači u Uniji u provedbi svog plana oporavka i otpornosti, na osnovi kojeg je do sada dobila 4,5 milijardi eura.
Zatražena isplata šeste tranše iz NPOO
Prema riječima europskog povjerenika, Hrvatska je do sada ispunila 157 reformskih i investicijskih mjera na osnovi kojih je dobila spomenuta sredstva.
Inače, Vlada je u drugoj polovici prosinca Komisiji podnijela zahtjev i za isplatu šeste tranše sredstava iz NPOO-a u iznosu od 836 milijuna eura, koja je podrazumijevala ispunjavanje dodatnih 26 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, od kojih se jedna odnosila i na jačanje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu.
No kako se danas moglo čuti od predstavnika Europske komisije uoči konferencije, hrvatska Vlada je zatražila dodatnih osam tjedana kako bi u potpunosti usvojila pravni okvir koji se tiče upravljanja državnim poduzećima. Iz Komisije su dodali kako tu nema razloga za zabrinutost te da su slične odgode prije tražile i neke druge članice.
Rasterećenja u desecima milijuna eura
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je rekao da, iako su financijska sredstva iz NPOO-a važna, važniji su transformacijski procesi kroz koje gospodarstvo prolazi uspješnim ispunjavanjem investicijskih i reformskih indikatora. Izjavio je da gotovo svaka komponenta NPOO-a utječe na jačanje ljudskog kapitala, ili se pak odnosi na konkretna ulaganja u kapital i infrastrukturu, kao i davanje poticaja poduzetnicima da ulažu u zaposlenike i svoje tvrtke, sve s ciljem dugoročnog jačanja hrvatskog gospodarstva.
Pobrojio je nekoliko mjera koje u sklopu NPOO-a provodi Ministarstvo financija, prije svega usmjerene na digitalizaciju i smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva i građana. To je izrada registra stanovništva, reforma sustava upravljanja javnim poduzećima, kao i projekt Fiskalizacija 2.0.
“To su rasterećenja koja se doista mogu kvantificirati u desecima milijuna eura i koja će dugoročno pridonijeti razvoju našega gospodarstva”, rekao je Primorac.
Apostrofirao je i sredstva iz NPOO-a namijenjena obnovi od potresa, što je iz perspektive tih objekata važno i zbog njihove energetske obnove.
Ciljanim ulaganjima realizirane tisuće projektata širom Hrvatske
Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić je istaknuo da je Hrvatska u potpunosti iskoristila financijsku perspektivu 2014. – 2020., a riječ je o više od 12 milijardi eura, a zahvaljujući tim “ciljanim ulaganjima” realizirane su tisuće projekata diljem Hrvatske, što je podignulo životni standard, kao i konkurentnost hrvatskih regija.
Rekao je da se lani znatno ubrzalo i ugovaranje sredstava iz financijske perspektive 2021. – 2027., iz koje je realizirano više od 200 poziva, vrijednosti 5,6 milijardi eura. Pritom, više od 50 posto sredstava iz te omotnice odlazi na projekte digitalne i zelene tranzicije, rekao je Erlić. Rekao je da su to konkretne investicije koje su upravo događaju širom zemlje, a odnose se, primjerice, na vodno-komunalnu infrastrukturu, centre za gospodarenje otpadom, ceste, željeznice, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, nove autobuse i tramvaje, priuštivo stanovanje, kao i brojna ulaganja u sektoru poduzetništva.
Erlić očekuje da će 2025. biti “ključna i važna” u povlačenju europskih fondova, u vidu cijelog niza natječaja i “pozitivnog pritiska” na kompletan sustav potrošnje europskih sredstava. (HRT)
