Agencija Standard & Poor’s podigla je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz pozitivne izglede, istaknuvši da je produbljena integracija s europskim i globalnim partnerima potaknula provedbu reformi i rezultirala širim institucionalnim poboljšanjem.
Ocjena ‘A’ signalizira snažne kapacitete za ispunjavanje financijskih obaveza, uz određeni stupanj ranjivosti na ekonomske uvjete i promjene. S&P navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučerašnju Standard & Poor’sovu ocjenu hrvatskog kreditnog rejtinga vidi kao povijesnu, rekavši kako zrcali stanje u hrvatskom gospodarstvu i društvu te prepoznaje Vladine reformske napore i rezultate.
Plenković je u subotu na konferenciji za medije ocijenio da podizanje rejtinga na razinu A “zrcali stanje u hrvatskom gospodarstvu i hrvatskom društvu”. Uz otvaranje druge cijevi tunela Učka, jučerašnji “petak 13.” završen je još jednom sjajnom viješću, izjavio je predsjednik Vlade.
Napomenuo je da su predstavnici Standard & Poor’sa bili u Hrvatskoj prije nekoliko tjedana, a između ostalog su posjetili i njegov ured, pri čemu im je pojašnjen kontekst početka rada nove Vlade, kao i daljnji reformski napori i planovi.
“I to je rezultiralo s njihovom ocjenom, koja je uistinu povijesna kada je riječ o agencijama za kreditni rejting i kada je riječ u Hrvatskoj. To je prvi puta da Hrvatska po jednoj od tri svjetske agencije ulazi u razinu A”, istaknuo je Plenković, dodajući da je Hrvatska time “ušla u iznadprosječnu kvalitetu kreditnog rejtinga”.
Gledano u međunarodnom kontekstu, naveo je, Hrvatska je prije oko osam godina prema S&P-u po kreditnom rejtingu bila negdje 80. zemlja svijeta, a danas je među prvih 45.
“To je ozbiljan kvalitativni skok”, ocijenio je Plenković, dodajući da se Hrvatska po kreditnom rejtingu sada nalazi primjerice u društvu Portugala, a od članica EU-a, niži rejting imaju Cipar, Rumunjska, Italija, Bugarska, Mađarska i Grčka.
Između ostalog, rekao je da je Standard & Poor’s prepoznao reformski zamah Vlade, nastavak strukturnih reformi, korištenje europskih sredstava, uključujući i NPOO, a i prognozira da bi hrvatsko gospodarstvo od 2024. do 2027. godine trebalo u prosjeku rasti za tri posto godišnje, dvostruko snažnije od prosjeka eurozone.
Rast rejtinga za čak pet stupnjeva
Plenković je istaknuo i da je, globalno gledajući, Hrvatska zemlja koja je u najkraćem roku najviše puta digla svoj kreditni rejting.
Podsjetio je da je kreditni rejting 2015. bio na špekulativnoj razini, u “smeću”, međutim, ustvrdio je, odgovorna politika upravljanja javnim financijama, porezna rasterećenja, strukturne reforme, kao i napredak u integracijskim procesima, doveo je do rasta rejtinga za čak pet stupnjeva.
“Vijest je odlična jer za državu i gospodarstvo znači jeftinije zaduživanje na tržištima, znači potvrdu sigurnosti za ulagače, što je dobra vijest i za sve radnike i umirovljenike u Hrvatskoj. To znači da nam je podizanje rejtinga poluga da sve naše financijske obveze i planove možemo na kvalitetan način realizirati. A to u konačnici znači i pad kamata”, izjavio je predsjednik Vlade.
Napomenuo je i da je ovime Vlada u manje od četiri mjeseca mandata već ispunila jedno od predizbornih obećanja, a to je da će razina kreditnog rejtinga doći na investicijsku razinu A.
Govoreći o pozitivnim makroekonomskim pokazateljima, Plenković je između ostalog istaknuo da bi do kraja godine BDP u apsolutnom iznosu trebao nadmašiti 84 milijarde eura, a iznosio je 47 milijardi eura kada je prvi puta postao predsjednik Vlade.
Između ostalog, apostrofirao je i velike iskorake Hrvatske kada je riječ o održivom rastu, pa je tako među 193 zemlje “skočila” na osmo mjesto, a ispred nje su samo Finska, Švedska, Danska, Njemačka, Francuska, Austrija i Norveška.
Odgovarajući na pitanja, Plenković se osvrnuo i na najavljeni novi krug porezne reforme, rekavši da će i ovaj put biti rasterećujući, a da država procjenjuje da može smanjiti najviše stope poreza na dohodak i time ljudima omogućiti da imaju veće plaće. (HRT/Hina)
