Home Tags Posts tagged with "Hrvatski Sabor"
Tag:

Hrvatski Sabor

Vijesti

Na dnevnom redu sjednice Sabora izmjene Zakona o gradnji, građevinskoj inspekciji i o komunalnom gospodarstvu

by Ante R.
written by Ante R.

Hrvatski sabor u četvrtak će raspravljati o izmjenama zakona o gradnji, o građevinskoj inspekciji i o komunalnom gospodarstvu, koje su usmjerene na suzbijanje bespravne gradnje i na korištenje sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Izmjenama zakona o građevinskoj inspekciji i o komunalnom gospodarstvu želi se pridonijeti daljnjem suzbijanju ilegalne gradnje na način da se određene ovlasti spuštaju na razinu lokalne samouprave, odnosno njihove odjele za komunalne poslove i komunalne redare.

Komunalnom redaru daje se ovlast da rješenjem naredi investitoru, odnosno vlasniku i/ili izvođaču obustavu građenja zgrade ako gradi bez izvršne građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta za građenje, odnosno bez glavnog projekta.

“Za bespravnu gradnju, osim pravne osobe, odgovorna je i osoba u pravnoj osobi”, istaknuo je resorni ministar Branko Bačić.

Propisani su maksimalni iznosi komunalnih naknada koje općine i gradovi mogu propisati hotelima, turističkom naselju, kampu i golf igralištima, te obveza tim jedinicama da Ministarstvu financija dostavljaju redovna statistička izvješća o naplati komunalne naknade.

I dok se dva navedena zakona mijenjaju u redovitoj proceduri, Zakon o gradnji mijenja se u hitnoj, i to zbog provedbe mjera iz NPOO-a u odnosu na treći akcijski plan za liberalizacijom tržišta.

“Tim izmjenama želimo utvrditi do kraja godine kako se ukidaju ovlaštenja pravnim osobama za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada. To ovlaštenje spuštamo i propisujemo na fizičke osobe koji će biti utvrđeni kao certifikatori u složenim tehničkim sustavima. Također, uvodi se pojam glavnog energetskog certifikatora“, izjavio je ministar Bačić.

Sabor će u četvrtak raspraviti i izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje trebaju omogućiti sigurno i nesmetano sudjelovanje u prometu automatiziranih vozila, odnosno robotaksija.

Takva će vozila moći prometovati samo na ograničenom odobrenom testnom području pod propisanim uvjetima kako ne bi predstavljala povećanu opasnost za druge sudionike u prometu. Morat će biti vidljivo obilježeno natpisima, da se radi o toj vrsti vozila.

Sudionici u prometu neće smjeti ometati robotaksije u cestovnom prometu, u suprotnom, mogli bi dobiti novčanu kaznu od 1.000 do 5.000 eura. – Hina.

Turudić: Uskok nije trebao obavijestiti EPPO o svojim postupcima u istrazi Beroševa slučaja

0 comment
FacebookTwitterEmail
Vijesti

Pitanje efikasnosti korištenja EU fondova: Vladajući se hvale uspjehom u povučenim sredstvima, oporba ističe probleme u sustavu i traži jače mehanizme nadzora

by Ante R.
written by Ante R.

Gleda li se bilanca hrvatskih uplata u europski proračun i uplata iz europskog u hrvatski proračun, Hrvatska je u plusu od 16,36 milijardi eura, rekao je u četvrtak državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić.

Potvrdio je time navode Daria Hrebaka (HSLS) kako je Hrvatska od svog članstva u EU do konca 2023. godine puno više povukla iz fonda EU, nego je u njega uplatila.

To je gotovo četiri puta više povučenih sredstava, što je dobra pouka euroskepticima, rekao je Hrebak u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova EU koje su, objasnio je Mikulić, tehničke prirode, odnose se na usklađivanje terminologije.

Potvrdio je navode Sanje Radolović (SDP) da u sustavu upravljanja i kontrole EU fondova nedostaje ljudi, ali da se radi na njegovu jačanju. Administrativni kapaciteti zadovoljavaju 75 posto potreba, no sustav upravljanja i kontrole EU fondova svake se godine jača, u njemu je 2021. bilo oko 2.000 zaposlenih, danas ih je nešto više od 2.500, naveo je državni tajnik.

Radolović kaže da su ti ljudi slabo plaćeni, da referenti koji vode milijunske projekte rade za tisuću eura, pa nakon iskustva odlaze u konzultantske tvrtke za dvostruke plaće.

Oporba: Brojne su afere i malverzacije europskim sredstvima 

Oporba problematizira brojne afere i malverzacije europskim sredstvima, zaziva jače mehanizme nadzora.

Ante Kujundžić (Most) pita bi li rješenje bio centralizirani i neovisni nadzorni ured koji bi imao izravan pristup svim podacima, projektima,  troškovima, a koji bi omogućio neposrednu kontrolu nad projektima?

Državni tajnik odgovara kako Hrvatska već ima mrežu u kojoj je nekoliko ministarstava, a koja direktno sudjeluje sa OLAFOM. Točno je da imamo sve više prijava nepravilnosti, ali svaka nepravilnost ne znači da se nužno radi o prijevari, a ako je o tome riječ, za to postoje odredbe Kaznenog zakona i kazne, kaže Mikulić.

Nataša Tramišak (HDZ) navodi kako je u prethodnom razdoblju, do kraja 2023., otkriveno 777 nepravilnosti, a da su to odradile državne institucije i tijela u sustavu. To znači da je dio koji se odnosi na kaznena djela bio zaustavljen, tumači zastupnica.

Surađujemo sa svim tijelima pa i sa njom, naše ministarstvo sve traženo isporuči, odgovorio je državni tajnik Marijani Puljak (Centar) koja je navela kako je glavna europska tužiteljica za nedavnog boravka u Hrvatskoj izrazila zabrinutost zbog nedostataka izravnog pristupa određenim bazama podataka, računima, nekretninama. Većina tih podataka su i javni podaci, dodao je.

Naglasio je i da u novoj financijskoj perspektivi više nema poziva sa tzv. najbržim prstom te odbacio oporbene tvrdnje da imamo malu iskorištenost EU fondova. Naglasio je da je Hrvatska prvu financijsku perspektivu iskoristila “u sto postotnom iznosu“.

Resorno ministarstvo je u prošlom financijskom razdoblju uspostavilo sustav, ojačalo kapacitete i pripremilo se za drugu financijsku perspektivu koja nam nudi značajno više sredstava, pozivi se objavljuju i idemo pozitivnom dinamikom, poručio je državni tajnik. – Hina.

Od povratka Donalda Trumpa u Bijelu Kuću mogla bi imati velike koristi i Hrvatska, ali najviše Hrvati u Bosni i Hercegovini

 

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoVijesti

U Saboru izglasan rebalans državnog proračuna: Poznate su uštede i preraspodjele po ministarstvima, dok u oporbi negoduju: Nije prihvaćen ni jedan od 127 amandmana

by Ante R.
written by Ante R.

Hrvatski sabor u petak je uz 81 glas za, 50 protiv i dva suzdržana donio rebalans državnog proračuna za ovu godinu kojim će se njegovi prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećati za 1,8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijardi, odnosno na 33,6 milijarde eura.

Rebalans je rađen na temelju revidiranih projekcija rasta BDP-a u ovoj godini od 3,6 posto, stopi inflacije od tri posto, prognozi rasta zaposlenosti od tri posto, te projiciranom rastu bruto plaća od 14,7 posto.

Kad je riječ o značajnijim komponentama prihoda, očekuje se povećanje prihoda od poreza, koji bi trebali iznositi 17,25 milijardi eura, što je oko milijardu eura više u odnosu na izvorni plan. Prihodi od doprinosa projicirani su u visini pet milijardi eura, oni od imovine 600 milijuna eura, a ostali prihodi 7,5 milijardi eura.

Najveća stavka u kontekstu rashoda, odnosi se na nadoknadu za troškove energije na temelju mjera Vlade (604 milijuna eura), a slijede rashodi za zaposlene (574 milijuna), dok će se za sanaciju šteta od potresa izdvojiti dodatnih 178 milijuna eura, a za socijalne pomoći i naknade 154 milijuna eura. Tu su i demografske mjere s 38 milijuna eura, što uključuje novčana sredstva za dodatni rodiljni dopust te za fiskalnu održivost dječjih vrtića.

Ukupne uštede i preraspodjele po ministarstvima iznosile su 1,06 milijardi eura, a po uštedama prednjače ministarstva rada (s 288 milijuna eura), financija (257 milijuna) prostornog uređenja (82 milijuna), gospodarstva sa 70 milijuna eura itd. Uz rebalans, Sabor je donio i izmjene Zakona o izvršavanju državnog proračuna te polugodišnji izvještaj o izvršenju državnoga proračuna za 2024.

Uoči glasovanja, oporba je negodovala što nije prihvaćen ni jedan od 127 oporbenih amandmana na rebalans. Nije prihvaćena ni jedna demografska mjera koju smo predložili, ni jedan amandman, nije prihvaćen ni amandman za izgradnju sportskih dvorana u Vukovaru, kazao je Marijan Pavliček (Suverenisti).

Prihodi su veći 1,8 milijardu eura, od čega, upitao je Miro Bulj (Most) ustvrdivši da su ispražnjeni džepovi građana.

Boris Lalovac (SDP) tvrdi da u rebalansu proračuna novaca za povećane mirovine ima, a da je najžalosnije što se taj novac od umirovljenika, za usklađivanje s plaćama, umanjuje da bi se dalo HEP-u. “A HEP-u dajemo preko pola milijarde eura da nitko nije vidio ni jedan račun”, rekao je. – Hina.

Dabro pomaže stočarima, od 01. studenog diže im cijenu veterinarskih usluga

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoVijesti

Nisu se stekli uvjeti, oporbi ‘potrebne dodatne konzultacije’; Jandroković: Sabor sutra neće glasovati o odluci o NSATU aktivnosti NATO-a

by Ante R.
written by Ante R.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković u četvrtak je izjavio kako sutra Sabor neće glasovati o odlukama koje se tiču odlaska hrvatskih vojnika u misije u druge države, tako neće glasovati ni o odluci vezanoj za aktivnost NATO-a NSATU “dakle o odlasku dva časnika u Njemačku, a ne hrvatskih vojnika u Ukrajinu”.

Jandroković je oštro odbacio oporbene optužbe na račun Vlade da želi poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu i da se Hrvatska uvlači u rat s Rusijom. “S obzirom na sve laži i manipulacije koje su se govorile svih ovih zadnjih dana i optužbe na račun Vlade, da želi poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu, da se Hrvatska uvlači u rat s Rusijom, to odbacujem još jednom”, rekao je Jandroković za Hinu.

“Sutra ćemo glasovati, nećemo glasovati o odlukama koje se tiču odlaska hrvatskih vojnika u misije u druge države. Nećemo glasovati ni o odluci vezanoj za aktivnosti NATO-o NSATU, dakle o odlasku dva časnika u Njemačku, a ne hrvatskih vojnika u Ukrajinu“, rekao je Jandroković. Dodao je da će se konzultacije s partnerima nastaviti te da žele stvoriti uvjete u kojima će i oporbeni zastupnici, koji još uvijek imaju nedoumice, dobiti dodatne informacije. “Nastavit ćemo s konzultacijama, nastavit ćemo i dalje razgovore s partnerima, jer želimo da u jednoj mirnoj atmosferi i dio oporbenih zastupnika, koji još uvijek imaju nedoumice, se dodatno informiraju”, rekao je Jandroković, dodavši da će se glasovati o svih 13 točaka “kada se steknu uvjeti”.

Na pitanje novinara misli li da trenutačno imaju dvotrećinsku podršku, Jandroković je odgovorio: „U ovom trenutku nemamo dvotrećinsku podršku, to je sigurno, ali vjerujemo da se ta dvotrećinska podrška može ostvariti ukoliko će oporbeni zastupnici zaista slijediti ono što je istina“. Izrazio je nadu da će oporbeni zastupnici promijeniti mišljenje nakon dodatnih konzultacija, naglasivši: „Želimo da se dodatno informiraju, da se obave još dodatne konzultacije i nakon toga ćemo glasovati o cijelom paketu koji nam je Vlada poslala“.

Jandroković je također istaknuo da je svjetska zajednica jasna u potpori Ukrajini. “Evo i ovdje danas u Latviji, tu je preko 50 čelnika, parlamenta i međunarodnih organizacija koji osuđuju vrlo jasno Rusiju, koji pružaju potporu Ukrajini, teritorijalnom integritetu i suverenitetu, koji pozivaju na poštivanje međunarodnog prava i poretka utemeljenog na nekim pravilima”, rekao je.

Dodao je da se radi o operaciji NATO-a s ciljem pomoći Ukrajini, ali bez sudjelovanja hrvatskih vojnika u Ukrajini. “Ovdje se radi o operaciji, odnosno o aktivnosti NATO-a koja ima za cilj pomoći Ukrajini, ali bez odlaska vojnika u Ukrajinu, bez bilo kakvog miješanja Hrvatske u ratne operacije“, istaknuo je Jandroković, optužujući predsjednika Zorana Milanovića i njegove podupiratelje da “uporno obmanjuju hrvatsku javnost” insinuacijama o slanju vojnika.

HDZ traži da SOA istraži je li Milanović dostavio klasificirane podatke SDP-u

Hrvatska ostaje jasna u potpori Ukrajini

Jandroković je zaključio kako Hrvatska ostaje jasna u svojoj potpori Ukrajini, vodeći računa o vlastitim nacionalnim interesima. “Hrvatska je jasna u potpori Ukrajini itekako vodi računa o tome što su naši nacionalni interesi”, naglasio je.

Na pitanje kada će se održati glasovanje o tome Jandroković je kazao kako sutra neće biti glasovanja o paketu od 13 odluka, a glasovat će se “kad se steknu uvjeti“. „Glasovat ćemo kad se steknu uvjeti, a do kraja ove godine imat ćemo još nekoliko glasovanja”, rekao je Jandroković u Rigi gdje sudjeluje na parlamentarnom samitu Krimske platforme. – Hina.

Samit Međunarodne krimske platforme u Rigi; Jandroković: ‘Manipulacije i dezinformacije Moskve prijete našim demokracijama i vrijednostima’

0 comment
FacebookTwitterEmail
Vijesti

Sabor: Na dnevnom redu sjednice rasprava o prijedlogu zakonskih izmjena o minimalnoj plaći i tržištu rada

by Ante R.
written by Ante R.

Sabor će u srijedu raspraviti prijedlog izmjena Zakona o minimalnoj plaći kojima se on usklađuje s europskom direktivom o primjerenim minimalnim plaćama u EU.

Rok za primjenu je do 15. studenog ove godine, no međutim, kazao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, hrvatsko zakonodavstvo, posebice taj zakon, već je u značajnoj mjeri usklađeno s direktivom, pa i na način da se adekvatnim iznosom minimalne plaće smatra barem 50 posto prosječne bruto plaće, odnosno 60 posto medijalne plaće u državi članici.

Tako, kako stoji u Vladinom dokumentu, minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. utvrđena je u bruto iznosu od 840 eura. Time udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj od siječnja do srpnja 2023. iznosi 54,12 posto, a udio u bruto medijalnoj plaći za srpanj 2023. godine 63,4 posto.

Izmjenama zakona dodaju se i dva nova kriterija koje ministar nadležan za rad treba imati u vidu prilikom predlaganja Vladi iznosa minimalne plaće u sljedećoj godini. Ta dva kriterija su kretanje produktivnosti i promjena u kupovnoj moći minimalne plaće. Također, predlaže se i ukidanje mogućnosti da poslodavci i radnici u kolektivnom ugovoru mogu ugovoriti iznos manji od zakonom, to jest uredbom propisane minimalne plaće, rekao je Piletić.

Zastupnici će raspraviti i izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, kojim se naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže na 35 posto osnovice, za mlade se smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu kako bi ostvarili naknadu, a dodatno se uređuju i radna prava učenika.

Na taj način, piše u Vladinom dokumentu, procijenjeno je da bi se uspostavila ravnoteža u smislu da korisnici, s jedne strane, ostaju u evidenciji Zavoda za zapošljavanje dok je naknada izdašna i tako ostvaruju socijalnu sigurnost, dok s druge strane, traže odgovarajući posao i poboljšavaju izglede da se zaposle te ostanu dulje izvan nezaposlenosti.

Zastupnici će raspraviti i oporbeni prijedlog da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo propuste Vlade i CERP-a te drugih državnih institucija u zaštiti nacionalnih interesa u kutinskoj Petrokemiji. – Hina.

Višesatna rasprava nije pomirila stajališta: Vladajuća većina i oporba ostali na suprotnim stranama glede misije obučne potpore Ukrajini

0 comment
FacebookTwitterEmail
Vijesti

Višesatna rasprava nije pomirila stajališta: Vladajuća većina i oporba ostali na suprotnim stranama glede misije obučne potpore Ukrajini

by Ante R.
written by Ante R.

Vladajući i oporba ni nakon cjelodnevne rasprave nisu približili stajališta oko slanja hrvatskih časnika u NATO-ovu misiju obučne potpore Ukrajini (NSATU) pri čemu je oporba upozoravala da će dio misije biti i na teritoriji Ukrajine dok su vladajući pozivali na pomoć Ukrajini.  

HDZ-ov Josip Đakić poručio je da će oni koji će glasati protiv te “beznačajne misije” – koja je dijametralno suprotna od operacija koje su naši časnici, dočasnici i vojnici provodili, pokazuju nerazumijevanje vojske, ciljeva i današnje potrebe.

“Današnja potreba je više nego ikada pomoć Ukrajini, kao što je bila i prijašnja da ih obučavamo na našem teritoriju. Ni to niste dozvolili. Danas ne dozvoljavate ni da dva časnika u rangu bojnika budu u  Wiesbadenu u Njemačkoj i da koordiniraju iz jednog centra slanje pomoći”, rekao je Đakić, pozvavši zastupnike na razum i da ne budu na “krivoj strani povijesti”.

Na to mu je SDP-ov Ivan Račan poručio – ako je to beznačajna misija, zbog čega sve ovo. “Cijeli dan u Saboru zbog, kako vi kažete, beznačajne misije. Imamo različito mišljenje o ovome”, kazao je.

Sandra Benčić (Klub Možemo!) podsjetila je da je premijer Andrej Plenković danima govorio da se misija odvija isključivo na teritoriju zemalja saveznica, a što je na njihove upite nebrojeno puta ponovio i ministar obrane Ivan Anušić.

Benčić: Plenković je taj koji izlazi van s klasificiranom informacijom

No, Plenković je danas rekao da to nije baš točno jer će jedan dio misije biti i na teritoriju Ukrajine.  “On je taj koji izlazi van sa informacijom za koju je još jučer tvrdio da je klasificirana i da je nebitna. Danas je postala neklasificirana i bitna”, kazala je Benčić.

Predstavnici vladajućih i oporbe i nakon višesatne rasprave ostali su na suprotnim stranama.

Mostov Miro Bulj rekao je da je Hrvatska jedina država koja je prije dvije godine izravno napadnuta dronom koji je pao nedaleko studentskog doma u Zagrebu. Smatra da dokumenti samo potvrđuju kako misija NSATU nije mirovna nego “ratna misija” te se njome izravno uvlači hrvatski narod i vojsku u sukob i “stavlja Hrvatsku kao metu”.

Naveo je i da se premijer Plenković javno hvali da je oko 300 milijuna eura dao za oružje Ukrajini, ocijenivši kako time “postajemo legitiman cilj”. Poručio je kako ne bi trebali biti predvodnici tog rata, već miritelji. “Mi bi trebali biti za mir jer znamo što je rat uzrokovao na ovim područjima”, kazao je.

Puljak: Vladajućih raspravu prikazuju kao lažnu dilemu – ili ste za Ukrajinu ili za Putina

Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) rekla je kako svi žele pomoći Ukrajini da se obrani od ruske agresije. No, upozorila je, ono što danas gledaju je manipulacija od strane vladajućih koji raspravu žele prikazati kao lažnu dilemu – ili ste za Ukrajinu ili za Putina. “To je opasna i neodgovorna retorika koja pokušava ocrniti svakoga tko se ne slaže s konkretnim prijedlogom. Pravi problem nije podrška Ukrajini nego način na koji se odluka pokušava nametnuti”, smatra. Drži kako se tu radi o političkoj farsi kojoj je cilj izazivati sukob s predsjednikom Republike i poniziti oporbu a ne ozbiljno pomoći Ukrajini.

Za razliku od oporbe, Tomislav Josić (Klub Domovinskog pokreta) rekao je da slanjem dva časnika u zapovjedni centar u Wiesbaden ne bi direktno ušli u rat s Rusijom jer smo i prije dvije godine dali potporu Ukrajini i osudili rusku agresiju. “Zauzeli smo stav protiv Rusije i ne možemo tvrditi da smo neutralni glede sukoba”, rekao je.

Glasovanje o slanju časnika u njemački Wiesbaden, u misiju NSATU najavljeno je za petak. Za slanje časnika potrebna će biti dvotrećinska većina‘. Već tri tjedna traju rasprave o sudjelovanju Oružanih snaga RH u NSATU. – Hina.

VIDEO Branka Lozo: Novija povijest Hrvatske započinje s Domovinskim ratom.

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoVijesti

Zaiskrilo u Saboru: Posvađali se zastupnici ljevice i desnice oko financiranja tjednika Novosti; Bulj: To je etnobiznis Pupovca i njegove ekipe koji blati Hrvatsku i Domovinski rat

by Ante R.
written by Ante R.

I prije početka rasprave o Izvješću o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2023. zaiskrilo je između desnice i ljevice vezano uz financiranje tjednika Novosti pri čemu je Mostov Miro Bulj taj tjednik optužio da blati RH i Domovinski rat. 

Bulj  je tražeći stanku prozvao Vladu zbog financiranja “Pupovčevog Srpskog narodnog vijeća (SNV)” koji, smatra, ne štiti ljude srpske nacionalnosti i njihove interese – nego je to etnobiznis Milorada Pupovca i njegove ekipe. Upozorio je da Vlada, preko SNV-a, iz proračuna financira tjednik Novosti koji blati Hrvatsku i Domovinski rat te sve vrijednosti koje baštini većina. “Oni koji ne poštuju vrijednosti Domovinskog rata ti se ne mogu financirati“, poručio je.

To je izazvalo više reakcija zastupnika, a  Urša Raukar Gamulin (Možemo) poručila je Bulju da se ne može i ne smije na  takav način napadati Novosti o kojima se šire laži da su protiv hrvatske države, branitelja i da su za “Srpski svet”. “Ne, Novosti su jedan ozbiljan list koji kritički progovara, što mu je i zadatak, o svim pojavama u hrvatskom društvu”, poručila je. Drži da su se Novosti uzele u politikanske svrhe kako bi se politički obračunavalo s određenim ljudima.

U obranu Bulja stao je Mostov Marin Miletić koji isto smatra da se tu radi o “etnobiznisu Pupovca”.”Ovdje se radi da je samo u 2024. isplaćeno gotovo 800.000 eura liku preko čijih novina se omalovažava, pljuje i vrijeđa Domovinski rat i hrvatski branitelji. To je nedopustivo i tome treba stati na kraj”, kazao je.

I Ivana Mujkić (Domovinski pokret) smatra da, dok hrvatski narod financira preko proračuna Novosti, i zastupnici imaju pravo raspravljati o njegovom sadržaju.

SDSS-ova Anja Šimpraga pozvala je Bulju da prestane “na leđima srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj zarađivati politike bodove u svojoj predsjedničkoj kampanji“. Pozvala ga je da pomogne ljudima koji žive na području Sinja i gdje ima pripadnika srpske nacionalne manjine. “Srpska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj živi, živjet će, živjela je i poštuje njezine zakone”, poručila je.

FOTO, VIDEO/ Vođa Hamasa prkosan i u zadnjim trenucima: Prije smrti Sinwar bacio štap na izraelski dron, šokantno je i otkriće onoga što je imao u džepu

SDP-ov Arsen Bauk smatra da Bulj ne poštuje saborsku Deklaraciju o Domovinskom ratu kada upravo na temi Domovinskog rata lojalnim hrvatskim državljanima imputira da oni nešto rade protiv Domovinskog rata.

Naveo je kako klub SDP-a ima primjedbi na izviješće, na način provođenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina  a posebno na način participacije zastupnika nacionalnih manjina u parlamentarnoj većini. No, nema primjedbi na one medije, koji koristeći jedno od temeljnih vrednota Ustava o slobodi izražavanja, izražavaju mišljenja koja se nekome ne sviđaju bilo na desnici ili ljevici.

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je, podnoseći Izvješće, rekao da je u svrhu provedbe tog zakona u prošloj godini utrošeno ukupno 71 milijun eura od čega je 67 milijuna sredstava iz Državnog proračuna. Navodeći detaljno podatke iz raznih područja (obrazovanja, vjere, kulturne autonomije i slično), Božinović je naveo kako je – u odnosu na etnički motivirana kaznena djela i diskriminaciju na području posebne državne skrbi u prošloj godini bilo ukupno 22 događaja koja su imala obilježja međuetničke netrpeljivosti – najčešće između Hrvata i Srba.

Izrazio je, među inim,  zadovoljstvo što analiza provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. i pratećeg Akcijskog plana za razdoblje od 2023. do 2025. ukazuju na kontinuiranu napredak u područjima obrazovanja Roma,  unaprjeđenja njihova uvjeta stanovanja, održivog zapošljavanja kao i očuvanja povijesnog sjećanja  romske tradicije i kulture. – Hina.

DOGOVOR PAO U DUNAV HDZ napada samostalno mjesto gradonačelnika Vukovara, Penava izvisio

0 comment
FacebookTwitterEmail
IzdvojenoVijesti

Intenzivan tjedni raspored sjednica Hrvatskog sabora, na dnevnom redu u utorak vruća tema; Plenković: „Klupe su sada nove i stvarno bi bila grehota sada to razbijati…”

by Ante R.
written by Ante R.

Premijer Andrej Plenković u utorak će Hrvatskom saboru podnijeti godišnje Izvješće Vlade Republike Hrvatske, godinu dana od kada je njegovo izvješće oporba pokušala omesti jednosatnim lupanjem po klupama nezadovoljna vođenjem sjednice.

„Klupe su sada nove i stvarno bi bila grehota sada to razbijati kada budemo došli podnijeti izvješće”, kazao je nedavno Plenković prilikom obilaska novih prostorija Sabora na Vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman” na Črnomercu.

Premijer se prije godinu dana, unatoč lupanju i buci, nije dao smesti i odradio je izvješće, a planira to učiniti i ove godine. Bit će to ujedno prvo izvješće koje Plenković podnosi nakon što je na parlamentarnim izborima u travnju dobio mandat za još četiri godine na čelu izvršne vlasti.

Predsjednik Vlade obvezan je “izvješće o stanju države i nacije” podnositi jedanput godišnje, na jesenskom zasjedanju, u kojem se osvrće na proteklo razdoblje, ali i najavljuje mjere i korake za slijedeće.

Za očekivati je da će se Plenković tako osvrnuti na rast plaća i mirovina, nikad veću zaposlenost i nikad manju nezaposlenost, iznadprosječni gospodarski rast i najviši u povijesti kreditni rejting Hrvatske. Od postignuća vjerojatno će naglasiti i pakete pomoći kojim je država pomogla građanima da se lakše nose sa energetskom krizom i inflacijom.

Tu su i ulaganja u cestovnu i željezničku infrastrukturu, ulaganje u ravnomjerni regionalni razvoj, daljnja ulaganja u modernizaciju hrvatske vojske, posebice nabava višenamjenskih borbenih aviona Rafale.

Izvjesno je da će se osvrnuti i na izazovnu geopolitičku situaciju, rusku agresiju na Ukrajinu i rat na Bliskom istoku, te ilegalne migracije. Kao važne prioritete u narednom razdoblju mogao bi pak izdvojiti demografsku revitalizaciju, priuštivo stanovanje, daljnje porezno rasterećenje,  obrazovanje, digitalnu transformaciju….

Premijerovo izlaganje može trajati do sat vremena i zastupnici mu ne mogu replicirati. O njegovu Izvješću mogu govoriti samo predstavnici klubova, njih 14 po 20 minuta. Poslovnik nije predvidio pojedinačne zastupničke rasprave. Premijer ima pravo i završno govoriti 20 minuta.

U utorak, u nastavku sjednice, Sabor će raspraviti Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Kabineta ministara Ukrajine o suradnji u području protuminskog djelovanja. Razmjena znanja i iskustva između Hrvatske i Ukrajine traje od 2009. godine, intenzivirala se 2016. godine i sklapanje ovog Sporazuma rezultat je dugotrajne suradnje, navodi predlagatelj Vlada.

Miro Bulj odgovorio Vučićevom ministru i kumu Glišiću na prijetnje batinama: Malo puno ste se zaletjeli kao i devedesetih. A znamo kako je završilo

Srijeda je u Saboru rezervirana za izjašnjavanje o 128 amandmana na rebalans ovogodišnjeg državnoga proračuna koje je sve podnijela oporba. Po brojnosti amandmana ove godine prednjače SDP-ovi zastupnici, zajedno sa stranačkim klubom podnijeli su ih 62, gotovo polovicu. Slijede ‘mostovci’ s 50 amandmana.

Predloženim rebalansom proračuna, njegovi se prihodi, u odnosu na izvorni proračun, povećavaju za 1, 8 milijardi eura, a rashodi za 976 milijuna eura tj. na 30,3 milijarde, odnosno na 33,6 milijardi eura. Glasovanje o amandmanima i o samom rebalansu državnog proračuna, bit će u petak, 25. listopada.

U četvrtak će zastupnici raspraviti dva izvješća, o radu policije u 2023. i o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se propisuju uvjeti za sudjelovanje potpuno automatiziranih vozila u prometu na cestama.

Tjedan će zaključiti u petak raspravom o izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama. – Hina.

TROJANAC U KLUBU DP-a Operacija kodnog naziva “dvije ruke” propala, u DP-u se pripremaju na crni scenario, ulazak SDSS-a u vladu

0 comment
FacebookTwitterEmail
Verified by MonsterInsights