Trumpov potez je uznemirio europske glavne gradove koji žele imati središnju ulogu u mirovnim pregovorima zato što će bilo kakav dogovor o Ukrajini, koju je Rusija napala prije tri godine, imati posljedice po njihovu sigurnost.

“Jasno je da bilo kakav sporazum iza naših leđa neće funkcionirati. Bilo kakav sporazum će također trebati da Ukrajina i Europa budu dio njega”, kazala je šefica europske vanjske politike Kaja Kallas.

“Zašto im (Rusiji) dajemo sve što žele prije nego što su pregovori uopće počeli?”, rekla je Kallas na sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a s njihovim ukrajinskim kolegom u Bruxellesu. “To je smirivanje. Ono nikada nije uspjelo”, kazala je.

Američki ministar obrane Pete Hegseth je u srijedu rekao da nije realistično da će se Ukrajina vratiti na granice prije 2014. te da ukrajinsko članstvo u NATO-u neće biti dio mirovnog sporazuma.

Rusija je 2014. zauzela i anektirala ukrajinski poluotok Krim.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius je također kazao da bi bilo bolje da Washington nije dao ustupke Moskvi prije samog početka pregovora.

Kallas tvrdi da će bilo kakav sporazum bez europskog i ukrajinskog sudjelovanja propasti, a da će Europa nastaviti podupirati Kijev ako se usprotivi nagodbi koja mu bude nametnuta. “Bilo kakav brz popravak je nepravedan dogovor”, poručila je Kallas.

Francuski ministar obrane Sebastien Lecornu je upozorio da bi moglo doći do “mira kroz slabost”, a ne “mira kroz snagu”, kako ga nazivaju Trumpovi dužnosnici.

Litavska ministrica obrane Dovile Sakliene je rekla da Europa ne smije biti u “iluziji da će Trump i Putin pronaći rješenje za sve nas”.

Britanski premijer Keir Starmer također je u četvrtak kazao da Ukrajina mora biti “u srcu” bilo kakvih pregovora o okončanju sukoba s Rusijom. “Moramo se pobrinuti za to da Ukrajina bude u srcu toga. Ne može biti pregovora bez Ukrajine u njihovom središtu”, rekao je Starmer novinarima u Londonu. “Zaista je veoma važno da Ukrajina bude u najsnažnijem mogućem položaju, bilo u pregovorima bilo u nastavku borbi”, dodao je.

Braneći američki pristup, ministar obrane Hegseth je kazao da svijet može biti sretan što ima Trumpa, “najboljeg pregovarača na planetu, koji će približiti dvije strane kako bi postigli ispregovarani mir”.

Europske nade

Mnogi europski dužnosnici su se nadali da će niz sastanaka u Bruxellesu i Muenchenu ovog tjedna biti njihova prilika da utječu na američke stavove o ratu.

No, ubrzo je postalo jasno da će Trumpova administracija djelovati bez njih.

Nekoliko sati nakon što je govorio Hegseth, Trump je rekao da je imao “veoma produktivan telefonski razgovor” s Putinom te da su pristali odmah započeti pregovore, a potom je o pozivu brifirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.

U priopćenju objavljenom kasno u srijedu, nakon razgovora u Parizu, šefovi diplomacija europskih sila, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekli su da Europa mora biti dio bilo kakvih budućih pregovora o Ukrajini.

Izvor iz europske diplomacije je otkrio da su ministri pristali započeti “otvoren i zahtjevan dijalog” s američkim dužnosnicima na godišnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, trodnevnom okupljanju koje ovog petka započinje u gradu na jugu Njemačke.

No, nisu svi europski vođe bili uznemireni Trumpovim potezom. Mađarski premijer Viktor Orban, Trumpov saveznik, pohvalio je američkog predsjednika i kritizirao izjave ministara. “Ne možete zahtijevati mjesto za pregovaračkim stolom. Trebate ga zaslužiti!“, objavio je na društvenim mrežama.

Europski vođe tvrde da je jedan od razloga zašto trebaju biti uključeni u pregovore taj što je Washington jasno rekao da očekuje da će oni pružiti sigurnosna jamstva za bilo kakav mirovni sporazum, što bi moglo značiti raspoređivanje europskih vojnika u Ukrajini. “Nema opcije da ne budemo za stolom jer smo veoma važni za stvarnu implementaciju tih sigurnosnih jamstava”, kazao je nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans. – Hina.