Vrhbosanska nadbiskupija reagirala je u ponedjeljak na najave da bi Gradsko vijeće Sarajeva ovog tjedna moglo donijeti odluku kojom se 1. veljače proglašava danom osnivanja Sarajeva, upozoravajući kako je riječ o povijesnom revizionizmu kojim se, uz ostalo, niječe kršćansko nasljeđe tog grada.
Predsjednik Gradskog vijeća Sarajeva Jasmin Ademović iz stranke Narod i pravda (NiP) najavio je kako će na sjednici zakazanoj za 19. veljače predložiti za usvajanje već pripremljenu odluku koja se ne bi mogla mijenjati a u njoj stoji kako će ubuduće kao dan osnivanja Sarajeva biti obilježavan 1. veljače kao datum iz 1462. godine kada je tadašnji osmanski upravitelj Isa-beg Ishaković izdao tzv. vakufnamu odnosno ispravu kojom zgrade podignute po njegovu nalogu u Sarajevu postaju javno dobro.
Islamska zajednica u BiH i u njeno ime stanovita udruga “Isa-beg Ishaković” to tretiraju kao datum kada je Sarajevo postalo urbanom cjelinom uz tvrdnju kako je od tada počeo procvat i razvitak Sarajeva kao urbane cjeline a u objavi koju su postavili na mrežnim stranicama naveli su i konstataciju kako je samo provala Eugena Savojskog 1697. spriječila da Sarajevo bude veće i od Zagreba i od Beograda.
S tom su argumentacijom ponovo zatražili da 1. veljače postane službenim praznikom Sarajeva iako je takva incijativa ranije već odbačena. Time su uspjeli samo potaknuti novi val rasprava o tome kada je i kako nastalo Sarajevo a povjesničar i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu akademik Husnija Kamberović otvoreno je postavio pitanje kakvu to poruku oni koji pokreću ovakve incijative šalju sugrađanima koji nisu muslimani.
Kazao je kako svima mora biti jasno da današnje Sarajevo baštini predosmansku povijest i tradiciju, jednako kao i osmansku i postosmansku, austrijsku, socijalističku i postsocijalističku, a inicijativu smatra spornom jer je 1. veljače predložen kao datum bez ikakvog povijesnog utemeljenja jer se on ne navodi nigdje u Ishakovićevoj vakufnami a njeno datiranje može se rastegnuti na cijeli mjesec.
“Koju poruku želimo poslati ljudi koji nisu muslimani u Sarajevu? Kao povjesničar o tome ne moram voditi računa, ali kao čovjek se mogu pitati da li netko stvarno želi poslati neke druge poruke tim ljudima”, upozorio je Kamberović
U reakciji dostavljenoj medijima iz Vrhbosanske nadbiskupije podsjećaju pak kako je naselje pod nazivom Vrhbosna na području današnjeg Sarajeva postojalo stoljećima prije turske okupacije kao i da je tamo prema zapisima još 1238. godine postojala katedrala Sv. Petra.
Istaknuli su kako je dostupan cijeli niz arheoloških dokaza o kršćanskim korijenima na tom području kao i pisanih dokumenata koje se pokušava zanemariti a uz to je svima jasno jer postoje dokazi da korijeni urbane strukture Sarajeva potječu još iz antičkih vremena. “Kamen pamti, a dokumenti jednako bilježe. Sve drugo protivi se istini“, upozorili su.
Hitni sastanak čelnika EU u Elizejskoj palači: “Sigurnost Europe je na prekretnici”
Javnost se u Sarajevu polarizirala i oko ovog pitanja pa su protiv inicijative da se 1. veljače proglasi danom osnivanja Sarajeva javnim očitovanjem istupile brojne ugledne osobe predvođene Kamberovićem i akademikom Kemalom Hanjalićem, nekadašnjim gradonačelnikom Sarajeva.
S druge strane javnu su potporu inicijative dali neki drugi poput umirovljenog profesora Filozofskog fakulteta Envera Imamovića i profesora na tom istom fakultetu Adnana Busuladžića.
Čelnik WHO-a upozorio: Nijedna zemlja neće se moći sama nositi s novom pandemijom
