Home Vijesti Plenković uoči izvanrednog samita EU: Uložit ćemo maksimalne napore za kompromis o pomoći Ukrajini

Plenković uoči izvanrednog samita EU: Uložit ćemo maksimalne napore za kompromis o pomoći Ukrajini

by Ante R.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da će čelnici država članica uložiti maksimalne napore da se postigne kompromis o makroekonomskoj pomoći Ukrajini koju je dosad blokirao mađarski premijer Viktor Orban.

Izvanredni samit se održava u posebnom ozračju zbog prosvjeda poljoprivrednika koji su s nekoliko stotina traktora došli u europsku četvrt u Bruxellesu gdje se održava sastanak.

“Vjerujem da će se učiniti maksimalni napori da se dođe do kompromisa”, rekao je premijer Plenković po dolasku na samit na kojem je glavna tema revizija sedmogodišnjeg proračuna unutar koje je predviđen paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura za sljedeće četiri godine.

Plenković je podsjetio da je na zadnjem samitu sredinom prosinca 26 članica postiglo dogovor o pomoći Ukrajini i da je jedino Mađarska bila protiv. Jedini razlog zašto je sazvan izvanredni samit jest pokušati pridobiti suglasnost Mađarske.

Na zadnjem samitu 26 zemalja je podržalo pregovarački okvir koji je predložio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, međutim, izostao je pristanak mađarskog premijera Viktora Orbana i odluka nije donesena jer je za nju potreban konsenzus svih država članica.

Prijedlog predviđa povećanje sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. za 64,6 milijardi eura. Od toga je samo 21 milijarda svježeg novca, to jest toliko bi države članice morale povećati svoj doprinos proračunu, 10,6 milijardi eura dobilo bi se preraspodjelom postojećih sredstava, a preostale 33 milijarde su samo jamstva za zajmove koje bi EU podigla i proslijedila Ukrajini po povoljnim uvjetima.

Ukupni predloženi paket za Ukrajinu iznosi 50 milijardi eura, od čega su 17 milijardi bespovratna sredstva, a 33 zajmovi.

Ukoliko Orban ustraje u svom stajalištu, ostali čelnici će se okrenuti nekom alternativnom rješenju, izvan Višegodišnjeg financijskog okvira za koji je potreban konsenzus svih država članica.

“Mi već od prosinca razgovaramo o tome da se pronađe alternativno rješenje, što bi bio jedan posebni međunarodni sporazum 26 država članica”, rekao je Plenković.

Naglasio je da je Hrvatska spremna podržati Ukrajinu i biti konstruktivna kako bi se našlo zajedničko europsko rješenje.

“Naša je ambicija uvijek da očuvamo jedinstvo Europske unije u mjeri u kojoj se može, ali razgovora se i o alternativnoj opciji”, rekao je hrvatski premijer. “Ova  atmosfera prosvjeda poljoprivrednika naravno da pridonosi ukupnom ozračju važnosti ovoga susreta”, kaže Plenković.

Prije početka samita, održan je sastanak na kojem su bili njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanska premijerka Giorgia Meloni, mađarski premijer  Orban te Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Njemački kancelar je prije početka samita izjavio da će nastojati postići dogovor svih 27 članica. “Vjerujem da je sada vrijeme za odluku. Snažno ću nastojati da se dođe do dogovora svih 27 čelnika”, rekao je Scholz.

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da pomoć Ukrajini nema alternative i da Orban mora odlučiti je li Mađarska “dio zajednice”. “Moramo igrati čvrsto i pošteno, ali nema mjesta kompromisu. Nema srednjeg puta – ili ste na ukrajinskoj ili na ruskoj strani”, rekao je Tusk uoči samita.

Belgijski premijer Alexander De Croo izrazio je uvjerenost da je moguće postići kompromis svih država članica. “Doista je ključno doći do dogovora svih 27 članica. Uvjeren sam u našu sposobnost iznalaženja kompromisa”, rekao je De Croo.

Jedan od prijedloga koji je na stolu, a koji bi možda omogućio Orbanu da odustane od blokade, jest da se jednom godišnje na samitu EU-a razgovora o tome kako Ukrajina troši novac koji dobije od EU-a. To nije ono što je Orban ranije tražio da se svake godine odlučuje o pomoći Ukrajini gdje bi onda imao mogućnost svaki put uložiti veto.

De Croo kaže da je zabrinutost oko trošenja novca legitimna. “Zabrinutost oko transparentosti je legitimna i novac se mora ispravno trošiti”, rekao je belgijski premijer. – Hina.