Zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge u srijedu će dati informaciju o misiji NSATU na sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a, a sjednici će se, kako se doznaje, odazvati tek nekoliko oporbenih zastupnika.
Saborski zastupnik Marin Živković iz Kluba stranke Možemo i član saborskog Odbora za vanjsku politiku kaže kako će njihov klub svakako biti na sjednici o NSATU misiji, na kojoj planiraju postaviti važna pitanja. “Želimo dobiti na uvid taj dokument koji je sada deklasificiran”, rekao je za N1.
“Nismo još donijeli odluku”
“Prijepor se stvorio oko toga hoće li Hrvatska slati svoje ljude u Wiesbaden i onda posljedično hoće li netko od tih ljudi završiti u Ukrajini. Nas se obmanjuje i te informacije doznajemo tek nakon Odbora. Mi još nismo donijeli odluku kako ćemo glasati i moguće je da ćemo podržati tu misiju”, rekao je Živković.
“U situacijama gdje Plenković ne može skupiti ni običnu većinu, govoriti da može skupiti dvotrećinsku većinu je tipična navlakuša. Da želi tu dvotrećinsku većinu on bi nas pozvao na razgovor. Najgore što se Plenkoviću može dogoditi je da ta tema prođe u Saboru i onda on više ne može politički profitirati iz nje”, rekao je.
Milanović sazvao vojni vrh: Želim počasnu bojnu i crveni tepih; Anušić: Ovo je nezabilježeno…
“Mislim da prepucavanje i priče hoćemo li poslati dva vojnika ili ćemo izaći iz NATO-a, znači zaoštravanje retorike koje ne vodi nigdje. Da Plenković želi postići dogovor i dvotrećinsku većinu, ne bi zastupnike nazivao pačićima i nepismenima”, istaknuo je Živković.
“Mi ovu odluku ne stavljamo u kontekst predsjedničkih izbora jer kakve to veze ima. Mi trebamo znati kakve su implikacije te misije. Postoje dokumenti koje nismo vidjeli, niti znamo tko ih je klasificirao ili deklasificirao kao tajne. I meni se čini da smo mi kao zastupnici instrumentalizirani u svrhu promocije Plenkovića”, dodao je.
O priuštivom stanovanju
Upitan je i o politici priuštivog stanovanja kaže da je dobro da se ta tema pokrenula u Saboru. “Osim APN-a nismo imali niti jednu mjeru, a ona je pogoršala priuštivost nekretnina. Ne znamo koji će još biti opseg ovih mjera. Čini mi se da neke stvari idu u dobrom smjeru, ali nisu dovoljno naglašene. Primjerice, super je da se uvodi porez na nekretnine i da će se oporezivati prazne nekretnine, ali je pitanje je je li iznos tog poreza dovoljan da bi spriječio priljev špekulativnog kapitala na tržište nekrenitna zbog kojeg rastu cijene”, rekao je.
“Mi bismo više išli u smjeru da se prošiti broj obveznika na otuđenje nekretnina, da se oporezuje treća ili svaka daljnja nekretnina, ali progresivno. Tako da onaj tko ima 4, 5 ili 6 nekretnine plaća više nego onaj tko ima 2 ili 3”, dodao je.
