Dijalog s lokalnom zajednicom i pronalaženje optimalnog rješenja za izabranu lokaciju za zbrinjavanje radioaktivnog otpada bio je cilj konferencije o uspostavi Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora.
Konferenciju su organizirali Srpsko narodno vijeće i (SNV) i Općina Dvor, a sudionici su prvoga dana posjetili NE Krško, zatim je u Zagrebu održana panel-rasprava “Izazovi zbrinjavanja nuklearnog otpada na području općine Dvor: uloga i prava lokalne zajednice”, a zadnjeg dana konferencije, u srijedu, sudionici su posjetili lokaciju budućeg skladišta nisko i srednjeradioaktivnog otpada.
U središnjem Dnevniku na tu temu gostovao je dr. sc. Tonči Tadić, fizičar i stručnjak za nuklearnu energiju. Rekao je kako je Trgovska gora dobra lokacija jer je ona “plod desetogodišnjih studija traženja lokacije”.
“Radi se o lokaciji s najmanjom vjerojatnošću za potres. I to čak za potres s povratnom periodom od deset tisuća godina. Ona je 30 i nešto kilometara daleko od najbližeg geološkog rasjeda. To je ujedno granitno gorje, bez podzemnih voda. Daleko je i od naselja. Puno je manje rizična od bilo koje druge u Hrvatskoj”, istaknuo je Tadić.
U nastavku je kazao kako “to neće biti radioaktivni Jakuševec”.
“Šprice i doze, rukavice, kombinezoni, kad se nekome daje marker za CT ili za rendgen, stare rendgenske cijevi, radioaktivni izvori iz bolnica ili iz instituta i industrije, to ide tamo. U olovnim kontejnerima, zavareno u inoks-cijevi, zaliveno u betonske blokove od kubnog metra. To je standardna procedura”, objašnjava Tadić.
‘Hrvatska to negdje mora zbrinuti’
“Hrvatska to negdje mora zbrinuti”, naglasio je u nastavku. “Kako je to do sada rađeno je jako loše. Mi smo jedina članica EURATOM-a koja to nema sustavno riješeno. Sad se to čuva u nekim skladištima, nešto u Institutu za tumore, nešto na Rebru, nešto na Ruđeru, nešto u tvornicama. Cilj je da Hrvatska to sve stavi na jedno mjesto. Ponavljam – olovo, inoks, betonski blok”, istaknuo je.
Posebno je naglasio kako ondje “nikada neće biti nuklearno gorivo”. “To će biti samo radioaktivni otpad”, kazao je Tadić.
Tijekom konferencije tražio se odgovor na pitanja – kako nuklearna elektrana utječe na okoliš, koliko ekološka naknada pomaže razvoju tog područja i kako se uopće živi u susjedstvu takvog objekta. Organizatori su istaknuli da im je želja bila osigurati dijalog s lokalnom zajednicom.
Kao cilj konferencije istaknuli su i izradu prijedloga dugoročnog i nezavisnog monitoringa koji bi na adekvatan način osigurao uključivanje javnosti.
Na lokaciji Čerkezovac bi se skladištio nisko i srednjeradioaktivni otpad iz NE Krško
Voditelj Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Fondu za financiranje razgradnje NE Krško Goran Kukmanović naglasio je da će na lokaciji Čerkezovac biti izgrađeno skladište, a ne odlagalište radioaktivnog otpada.
“U tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole te su završena opsežna geološka ispitivanja, određeno je nulto radiološko stanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada te je napravljena studija potresne opasnosti. U skladištu na Čerkezovcu skladištit će se nisko i srednjeradioaktivni otpad iz NE Krško i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske”, naveo je.
Naglasio je da će iduće godine u javnu raspravu ići Studija utjecaja na okoliš u Hrvatskoj i BiH te je pozvao lokalno stanovništvo da u njoj sudjeluje.
Ponovio je da se na Čerkezovcu planira gradnja privremenog skladišta nisko i srednjeradioaktivno otpada, a odlagalište otpada u Hrvatskoj se planira do 2092. godine te će se radioaktivni otpad skladištiti na 100 metara dubine, dok se na Čerkezovcu gradi objekt za površinsko skladištenje.
Naveo je i da nije planirana alternativna lokacija Trgovskoj gori za skladištenje radioaktivnog otpada.
Načelnik općine Dvor Nikola Arbutina rekao je da je lokacija izgradnje Centra u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori određena još 1999. godine, i to političkom odlukom.
“Nitko nas ništa nije pitao, ni općinu ni lokalnu zajednicu. U bivšoj državi bile su predložene četiri lokacije za skladište. Sabor RH nije raspravljao o tim lokacijama, nego je donesena politička odluka o izboru Čerkezovca za skladište niskog i srednjeradioaktivnog otpada”, rekao je Arbutina.
Kad Studija utjecaja skladišta na okoliš bude u javnoj raspravi, dodao je, prvi put ćemo imati alat kojim ćemo moći izreći stav lokalne zajednice. “Ne vidim prosvjed kao rješenje, koristit ćemo sve druge dostupne alate”, naglasio je.
Hajdaš Dončić: Hrvatska mora promijeniti društveni okvir, a to, navodno, može samo SDP
Lokalno stanovništvo zabrinuto
Istaknuo je i da lokalno stanovništvo ne zna kakve posljedice bi izgradnja centra mogla imati na njihov život, cijene nekretnina i gospodarstvo, kao ni to kakve bi koristi moglo imati od tog objekta.
“U Hrvatskoj jednostavno nema zakonskog okvira prema kojem bi lokalno stanovništvo imalo koristi i bolje živjelo od ovakvog objekta”, ustvrdio je načelnik Općine Dvor.
Ekološki aktivist i sudionik konferencije Toni Vidan rekao je da je trebalo napraviti studije za nekoliko lokacija, pa onda izabrati najmanje lošu lokaciju, a za Čerkezovac je rekao da nije prihvatljiva lokacija zbog blizine rijeke Une i granice s BiH.
“Ovako je lokalna zajednica stavljena pred gotov čin i uopće ne sumnjam da će studija utjecaja na okoliš pokazati da ovo nije dobra lokacija”, dodao je.
Savjetnica parlamentarnog kluba SUMAR Donjeg doma španjolskog parlamenta Maria del Mar González Báez kao loše rješenje istaknula je da je skladište planirano na vrhu brda. Apelirala je da se u donošenje odluke uključi javnost i buduća rješenja traže u prelasku na održivu zelenu energiju.
Organizatori konferencije ističu da bi ekološka naknada za općinu Dvor mogla otvoriti brojne razvojne mogućnosti i pomoći da se cijeli kraj razvije, no da još uvijek postoji mnogo dilema i bojazni na koje treba odgovoriti i koje treba riješiti. (HRT)
