Izjave bivše kancelarke Angele Merkel o ulozi Poljske i baltičkih zemalja u odnosima Europske unije i Rusije izazvale su burne reakcije u državama koje je prozvala. Političari iz Varšave, Tallinna i Rige poručuju da je isključiva odgovornost za agresiju na Ukrajinu na Rusiji te da Merkel svojim riječima potkopava europsko jedinstvo.
Merkel optužila Poljsku i Baltik za pogoršanje odnosa s Rusijom
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u razgovoru za mađarski medij Partizan da su Poljska, Litva, Latvija i Estonija dijelom odgovorne za prekid diplomatskih odnosa između Rusije i Europske unije. Prema njezinu tumačenju, to je dovelo do daljnje eskalacije i, posredno, do rata u Ukrajini.
Izjave su odmah izazvale oštre reakcije europskih političara, koji su ih nazvali “neutemeljenima” i “štetnima”. Kritičari ističu da je upravo Merkel 2008. godine bila među čelnicima koji su se usprotivili ulasku Ukrajine u NATO, što je, prema njihovim riječima, ohrabrilo Kremlj na kasniju agresiju, prenosi Danas.hr
Reakcije iz Poljske, Estonije i Latvije
Poljski zastupnik u Europskom parlamentu Adam Bielan izjavio je za Bild da bi Merkel trebala priznati vlastitu odgovornost. “Njezine odluke iz prošlosti oslabile su europsku sigurnost”, poručio je Bielan.
Estonski europarlamentarac Marko Mihkelson ocijenio je da su izjave bivše kancelarke “novo dno” i da narušavaju njezino političko naslijeđe.
Slično je reagirao i Artis Pabriks, bivši potpredsjednik vlade Latvije, koji je poručio da Merkel “govori u skladu s ruskom propagandom”, jer, kako tvrdi, takve poruke potiču podjele među državama članicama Europske unije.
Pozadina: Sporazumi iz Minska i pokušaji dijaloga
Merkel, koja je Njemačkom upravljala od 2005. do 2021. godine, u intervjuu se pozvala na Sporazume iz Minska, potpisane 2014. i 2015. radi uspostave primirja u istočnoj Ukrajini.
Prema njezinu mišljenju, Poljska i baltičke države odbile su podržati provedbu tih sporazuma, čime je, tvrdi, oslabljena mogućnost diplomatskog rješenja sukoba.
Merkel je izjavila da je tek 2021. godine zaključila kako Putin ne namjerava poštovati dogovore, te da je zbog toga predlagala novi format razgovora između Europske unije i Rusije. “Željela sam da EU izravno razgovara s Putinom, no tome su se usprotivile Poljska i baltičke zemlje”, rekla je bivša kancelarka.
Podjele unutar EU-a
Reakcije na Merkeline izjave ponovno su otvorile pitanje različitih pristupa unutar Europske unije prema Rusiji i sigurnosnoj politici na istoku kontinenta. Analitičari upozoravaju da takve izjave dolaze u trenutku kada su europsko jedinstvo i podrška Ukrajini od ključne važnosti.