Najnoviji CRO Demoskop ponovno je otvorio pitanje odnosa političkih snaga u Hrvatskoj. HDZ je s 24,9 posto i dalje prva stranka, ali bilježi najslabiji rezultat u aktualnom mandatu. SDP je na 17,5 posto, Možemo! na 13,6, a Most na 9,4 posto. Ipak, jedan podatak zaslužuje posebnu pozornost: čak 18,8 posto ispitanika ne zna za koga bi glasovalo.
Dok se većina analiza bavi odnosom HDZ-a i SDP-a, mnogo je zanimljivije pitanje što se dogodilo s biračima koji su na parlamentarnim izborima u travnju 2024. glasovali za koaliciju predvođenu Domovinskim pokretom. Tada je ta koalicija osvojila 202.670 glasova i 14 saborskih mandata. Danas je DP na svega 1,7 posto potpore.
To nije samo pad jedne stranke. To je gubitak političkog povjerenja birača koji su prije dvije i pol godine tražili drukčiju desnu političku opciju. DP je potrošio politički kapital koji je dobio na izborima, a njegovi nekadašnji birači sada su potencijalno dostupni drugim političkim opcijama.
Pitanje je tko će ih uspjeti okupiti. Jedna od mogućnosti jest nova Vukovarska koalicija, odnosno šira politička platforma koju bi činili DOMiNO, Hrvatski suverenisti, HSP i Blok za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića, s Igorom Štimcem kao novim liderom.
210.000 glasova nije nestalo, DP je izgubio birače
Na parlamentarnim izborima 2024. koalicija predvođena Domovinskim pokretom osvojila je 202.670 glasova. Taj rezultat omogućio je DP-u ulazak u Vladu i sudjelovanje u formiranju parlamentarne većine. No političke odluke nakon izbora bitno su promijenile odnos dijela birača prema stranci.
Dio onih koji su glasovali za DP nije očekivao takav politički rasplet. Dio je nezadovoljan odlukama vodstva, a dio više ne vidi razlog zbog kojeg bi ponovno dao glas istoj stranci. Današnjih 1,7 posto pokazuje razmjere tog problema.
Ne treba očekivati da će se svi ti glasovi preliti na jednu adresu, ali još je manje uvjerljivo tumačenje da su nestali zajedno s padom DP-a. Njihovi politički stavovi nisu preko noći promijenjeni. Oni koji su tražili čvršću nacionalnu politiku, drukčiji odnos prema vlasti i jasnije zastupanje svojih političkih uvjerenja i dalje postoje.
HDZ i Most mogu preuzeti pojedine birače, ali teško je očekivati da će upravo oni postati glavno odredište nekadašnjeg biračkog tijela DP-a. Za dio tih ljudi upravo su dosadašnji politički odnosi i kompromisi razlog zbog kojeg traže novu opciju.
Zato je važnije pratiti može li se okupiti platforma koja će ponuditi drukčije političko vodstvo, a ne samo još jedan dogovor stranačkih čelnika.
Nacionalne ankete ne pokazuju stvarnu snagu manjih stranaka
Prema posljednjem CRO Demoskopu, DOMiNO ima 1,6 posto, a Hrvatski suverenisti 0,9 posto potpore. HSP i Blok za Hrvatsku ne pojavljuju se kao zasebne značajnije stavke u objavljenom pregledu. Na prvi pogled, takvi rezultati ne ostavljaju mnogo prostora za optimizam. Međutim, nacionalni postotak nije isto što i izborni potencijal u svakoj od deset izbornih jedinica.
Istraživanje provedeno na uzorku od tisuću ispitanika ne može pouzdano izmjeriti snagu svake manje stranke u pojedinoj izbornoj jedinici. Rezultati se moraju promatrati u kontekstu izbornog sustava, lokalne organizacije, prepoznatljivosti kandidata i rasporeda birača.
Hrvatska ima deset teritorijalnih izbornih jedinica, a izborni prag od pet posto primjenjuje se u svakoj zasebno. Mandati se raspodjeljuju D’Hondtovom metodom. Zato nije svejedno ima li neka stranka ravnomjerno raspoređenu potporu po Hrvatskoj ili snažniju biračku bazu u nekoliko izbornih jedinica.
Upravo se tu često griješi kada se govori o manjim strankama. Njihov se potencijal procjenjuje isključivo prema nacionalnom postotku, a zanemaruju se lokalni kandidati, osobna prepoznatljivost i birači koji ne izlaze na izbore ako ne vide dovoljno uvjerljivu političku ponudu.
Zato bi bilo pogrešno unaprijed otpisati HSP ili njegovu ulogu svesti na nekoliko mjesta na zajedničkoj listi. HSP ima vlastiti politički identitet, pravašku tradiciju i biračko tijelo koje se ne može jednostavno izbrisati iz izborne računice. Njegova vrijednost nije samo u nacionalnom rejtingu, nego i u političkoj prepoznatljivosti i prisutnosti na terenu.
Isto vrijedi za Hrvatsku stranku prava i Blok za Hrvatsku Zlatka Hasanbegovića. Nije dovoljno zbrojiti pojedinačne postotke i proglasiti da je izborni prag dosegnut. Važno je gdje se ti glasovi nalaze, tko su kandidati i mogu li se pretvoriti u mandate.
Hasanbegović nije sporedno ime: njegova snaga posebno je važna u Zagrebu
Zlatko Hasanbegović zaslužuje posebno mjesto u svakoj ozbiljnoj analizi ove platforme. Njega se ne može promatrati samo kao predstavnika jedne manje stranke ili jednog od koalicijskih partnera.
Hasanbegović ima prepoznatljiv politički profil, saborsko iskustvo i vlastitu biračku bazu. Na izborima 2024. u I. izbornoj jedinici, na listi koalicije predvođene DP-om, osvojio je 6.163 preferencijalna glasa. To je konkretan pokazatelj njegove osobne prepoznatljivosti među biračima.
Nakon nove ankete svima je jasno da HDZ bez desnice teško može sačuvati vlast, ali postoji li uopće desnica?
I. izborna jedinica, koja obuhvaća najveći dio Zagreba i njegovu okolicu, posebno je zahtjevna. Ondje se ne može računati samo na stranačku infrastrukturu. Osobni ugled kandidata, prepoznatljivost i sposobnost da privuče birače izvan užeg stranačkog kruga imaju veliku važnost.
Hasanbegović je već pokazao da raspolaže takvim biračkim kapitalom. Njegova uloga u novoj platformi zato ne može biti svedena na sudjelovanje u koalicijskim pregovorima. On je politički čimbenik s vlastitim biračima, a njegov rezultat u Zagrebu treba promatrati zasebno.
Igor Štimac kao novi lider
Najzanimljiviji dio cijele političke priče jest Igor Štimac.
Ako je cilj okupiti birače koji su izgubili povjerenje u DP, onda cijela platforma mora dobiti novo lice i prepoznatljivog lidera. Štimac ne bi trebao biti samo poznato ime na zajedničkoj izbornoj listi, niti osoba koja će se povremeno pojavljivati na skupovima i u medijima. Njegova uloga trebala bi biti mnogo važnija: biti nositelj platforme i osoba koja će je predstavljati pred hrvatskom javnošću.
Njegova sportska karijera, nastupi za hrvatsku reprezentaciju i javna prepoznatljivost daju mu politički kapital koji nijedan stranački rejting ne može izmjeriti. On ne dolazi iz stranačke hijerarhije, ne nosi teret dosadašnjih koalicijskih dogovora i nije političar kojega birači godinama gledaju u Saboru.
U politologiji i komunikologiji postoji pojam Celebrity Politics, odnosno uključivanje poznatih osoba iz sporta, kulture i javnog života u politički prostor. Jedan od njegovih važnih mehanizama jest prijenos imidža, poznat kao Image Transfer.
Thompsonov tim odbacio optužbe njemačkih medija: „Koncert u Stuttgartu protekao je bez incidenata”
Poznata osoba političkoj organizaciji može donijeti ono što manjim strankama često nedostaje – pozornost javnosti i prepoznatljivost izvan njihova uobičajenog biračkog kruga. Štimac je upravo zbog toga zanimljiv kao mogući novi lider platforme.
Njegovo ime prirodno ima snažnu povezanost s Dalmacijom, osobito s IX. i X. izbornom jedinicom. Međutim, njegova prepoznatljivost nije regionalna. Sportska karijera učinila ga je poznatim u cijeloj Hrvatskoj, pa se njegov javni doseg ne može ograničiti samo na dvije dalmatinske izborne jedinice.
Naravno, popularnost iz sporta ne prenosi se automatski na političke izbore. Birač može poštovati nečiju sportsku karijeru, a da pritom ne prihvaća njegove političke stavove. Štimac zato mora ponuditi jasne odgovore na pitanja koja zanimaju birače i pokazati da iza njegova imena postoji politički program, a ne samo prepoznatljivost.
Ali ako se želi napraviti iskorak izvan postojećih stranačkih okvira, Štimac mora biti osoba koja će predstavljati cijelu platformu. To je bitna razlika između još jedne predizborne koalicije i pokušaja stvaranja nove političke snage.
Što zapravo znači 18,8 posto neodlučnih birača?
Podatak o 18,8 posto neodlučnih možda je i najzanimljiviji dio posljednjeg istraživanja. Gotovo petina ispitanika ne opredjeljuje se ni za jednu stranku.
Ne može se tvrditi da su svi oni bivši birači DP-a. Među njima ima različitih političkih opredjeljenja, razočaranih birača svih stranaka i onih koji još nisu odlučili hoće li uopće izaći na izbore.
Ipak, bilo bi pogrešno zanemariti taj broj. On pokazuje koliko je birača trenutačno izvan stranačkih opredjeljenja i koliko je prostora ostavljeno za novu političku ponudu.
Ako se dio bivših birača DP-a ne prepoznaje više u stranci kojoj je dao glas 2024., a istodobno ne želi prijeći HDZ-u ili Mostu, postavlja se pitanje tko će im ponuditi novu političku adresu.
Vukovarska platforma s Igorom Štimcem kao novim liderom, Hasanbegovićem, HSP-om, DOMiNO-om i Hrvatskim suverenistima ulazi u tu raspravu s drukčijim rasporedom uloga nego dosadašnje stranačke kombinacije.
Jedna lista, jedna odgovornost i novi politički početak?
Najvažnije pitanje nije koliko danas pojedinačno vrijede DOMiNO, Suverenisti, HSP ili Blok za Hrvatsku. Važno je hoće li svi zajedno biti spremni nastupiti na zajedničkim listama i prihvatiti zajedničku političku odgovornost.
To znači da se neće moći računati samo na stranačke kvote i raspodjelu mjesta. Hasanbegović u Zagrebu ima vlastitu biračku prepoznatljivost, HSP mora imati vidljivu ulogu, Suverenisti svoje ljude i organizaciju, a DOMiNO političku strukturu. Štimac bi kao novi lider trebao biti osoba koja sve to predstavlja kao jednu platformu, a ne kao zbroj nekoliko stranačkih interesa.
DP je 2024. pokazao da na hrvatskoj desnici postoji biračko tijelo od više od 200.000 ljudi. Današnji rezultati pokazuju koliko se brzo političko povjerenje može izgubiti. Ono što ankete još ne mogu odgovoriti jest hoće li dio tog biračkog tijela prepoznati novu platformu kao svoju političku adresu.
Dvjesto tisuća glasova nije nestalo. Nestalo je povjerenje u stranku kojoj su pripali. Sada je pitanje tko će uspjeti okupiti te birače i ponuditi im ono što su 2024. očekivali, a nisu dobili.
Orešković prozvala Plenkovića zbog Thompsona: “Uvoz toksičnog otpada, izvoz ideološkog smeća”
