Dubrovački gradonačelnik Mato Franković našao se na meti kritika SDP-a i Centra nakon izjava o konzumaciji kokaina u javnim ustanovama i uvjetnim kaznama za trgovinu drogom. SDP ga podsjeća na odgovornost HDZ-a za državni sustav, dok Centar otvara pitanje blagih kazni za korupciju i nagodbi DORH-a s okrivljenicima.
Predsjednica dubrovačkog SDP-a i gradska vijećnica Anita Bonačić Obradović poručila je u ponedjeljak kako Franković ne može nastupati kao oporba vlasti kojoj i sam pripada. Istaknula je da HDZ gotovo deset godina vodi državu, predlaže zakone, upravlja nadležnim ministarstvima i određuje prioritete državne politike.
„Tko je politički odgovoran za sustav koji Franković kritizira? Tko je imao priliku mijenjati zakone i bio odgovoran za razvoj sustava prevencije ovisnosti? Tko je određivao prioritete policije i nadležnih ministarstava? Upravo HDZ, u Dubrovniku i državi, a Franković nije promatrač te vlasti, već njezin dio“, poručila je Bonačić Obradović.
Podsjetila je i da se Franković u siječnju nije uključio u saborsku raspravu, kada je SDP upozoravao na rast konzumacije kokaina, dostupnost droga i nedostatke preventivnog sustava. Smatra da gradonačelnik sada pokušava preusmjeriti pozornost s rezultata vlastite gradske uprave.
SDP proziva Frankovića zbog rezultata gradske vlasti
Bonačić Obradović navela je nekoliko problema za koje smatra da opterećuju Frankovićevu upravu.
„Devet godina vlasti, približno milijardu eura kumulativnih gradskih proračuna, a nijedan novi gradski stan za dugoročni priuštivi najam. Više od 4,4 milijuna eura izgubljenih bespovratnih sredstava za tri dubrovačka vrtića. Uz to, oko 600.000 eura mogućeg financijskog tereta povezanog s kaznom Čistoći“, istaknula je.
Centar upozorava na uvjetne kazne za korupciju
Gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević otvorila je drugo pitanje, upozoravajući na podatke iz službenog izvješća DORH-a. Prema tim podacima, od 301 osobe osuđene za korupciju tijekom 2024. godine, njih 225 dobilo je uvjetnu osudu.
Posebno je istaknula da je u 228 slučajeva presuda donesena nakon što se DORH s okrivljenicima nagodio o priznanju krivnje i kazni.
Prema njezinim riječima, problem nije samo u blagim kaznama koje izriču sudovi, nego i u činjenici da je DORH u velikom broju slučajeva prethodno sudjelovao u dogovaranju kazni.
Takve nagodbe mogu imati opravdanje kada počinitelj prizna krivnju, pomogne u otkrivanju drugih počinitelja ili pridonese bržem završetku postupka. Međutim, Knežević smatra da javnost ima pravo znati što je zauzvrat dobiveno.
„Što smo za te nagodbe dobili zauzvrat, jesu li otkriveni drugi počinitelji, je li oduzeta nezakonito stečena imovina i zašto je dogovorena baš takva kazna“, upitala je Knežević.
Dodala je da ni podaci za 2025. godinu ne pokazuju bitno drukčiju sliku. Više od polovice kaznenih sankcija za korupciju ponovno su bile uvjetne osude, a gotovo šest od deset osuđujućih presuda doneseno je na temelju nagodbi.
Knežević stoga očekuje da Franković, ako već otvara pitanje uvjetnih kazni za trgovinu drogom, s jednakim žarom progovori i o uvjetnim osudama za korupciju te nagodbama koje DORH sklapa s okrivljenicima.
Hina
