Osamdeset godina. Toliko se upravo navršilo od Bitke na Sutjesci, Pete neprijateljske ofenzive, i jednog od najvećih poraza partizanskog pokreta na prostoru nekadašnje Jugoslavije.
Epizode u kojoj je kosti u mjesec dana, od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. godine, u bosanskohercegovačkim i crnogorskim gudurama ostavilo više od 7500 ljudi. Prema podacima slovenskog povjesničara Viktora Kučana, objavljenima u knjizi ‘Borci Sutjeske’, od 4105 poginulih iz Hrvatske najviše ih je bilo iz Dalmacije – tri tisuće.
I dok je za jedne Sutjeska preokrenula tijek Drugog svjetskog rata na području bivše Jugoslavije, drugi ustraju u tvrdnji da se radi o povijesnom porazu partizana, strateški loše vođenoj bitki u kojoj je od 127 tisuća neprijateljskih snaga poginulo tek njih nešto više od tisuću. Za one koji ne znaju valja navesti da je Njemačka sa saveznicima uz navedeni broj vojnika imala i veliku potporu avijacije, tenkova i artiljerije, a s druge strane bilo je oko 22 tisuće partizana, od čega između tri i četiri tisuće ranjenika i tifusara, navodi tportal.
Često i sasvim logično pitanje je kako se toliki broj Dalmatinaca našao na Sutjesci. Povjesničari oko toga dilema nemaju – predaja Dalmacije Italiji, što je potpisao šef NDH Ante Pavelić, i ustaško-talijanski teror koji je uslijedio bili su glavni okidač za priključivanje partizanima. ‘Dalmatinci su bili dio jugoslavenskog partizanskog pokreta i u njemu su aktivno sudjelovali. Padom Bihaćke republike dolazi do povlačenja na jugoistok, a s njima idu i dalmatinski partizani’, objasnio je Klasić.
A gotovo da nema mjesta u Dalmaciji koje nije imalo borca na Sutjesci. Od Zadra i Iža, preko Sinja, Makarske, Hvara, Metkovića, pa do Korčule. Najveći obol dali su pak Split i Šibenik, čije su brojke jedine četveroznamenkaste i njihove mladosti je najviše izginulo.
Jedno od pitanja se postavlja koliko je u partizanima bilo onih koji se se u rat uključili kao pripadnici četničkog pokreta i to onog pod zapovjedništvom popa Đujića, te se okrenuli partizanima kada su shvatili namjere četnika i za čega se bore i izginuli upravo na Sutjesci. . Poznata je činjenica da je više od tisuću Dalmatinaca, pogotovo iz Splita i Kaštela završio na Dinari među četnicima. Radi se o članovima i pristalicama Orjune.
Hrvoje Klasić ima novu seriju: ‘Partizani koji su još živi možda će biti razočarani, ali…’
Podsjećamo da je Vlada Andreja Plenkovića već slalo vijenac na Tjentište, pa se pitamo da li je i ovaj put poslao poginulim Hrvatima, istina onima koji su se borili za Jugoslaviju, ali radi se ipak o Hrvatima.
Česi znaju zašto: NATO članica iz srca Europe kupuje 77 najnovijih njemačkih tenkova
SVESRPSKO OKUPLJANJE Srbi ostvaruju stoljetni san, svi će biti u jednoj državi
