Incident u kojem je „ogroman broj“ ruskih dronova ušao u poljski zračni prostor izazvao je ozbiljnu zabrinutost u Varšavi i šire u NATO savezu. Prema riječima Matthewa Savilla, direktora za vojne znanosti u Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI), situacija bi mogla preds.tavljati i izravan napad na Poljsku, ako se potvrdi da je riječ o udarnim, a ne izviđačkim letjelicama.
Savill objašnjava da je ključn.a razlika u samoj namjeni dronova:
-
izviđački dronovi mogli bi ukazivati na ruske pokušaje praćenja opskrbnih linija oružja prema Ukrajini,
-
dok bi udarni dronovi – improvizirane krstareće rakete koje Moskva koristi protiv ukrajinskih ciljeva – značili namjerno gađanje teritorija Poljske.
Ako se potvrdi ovo potonje, upozorava Savill, radilo bi se o direk.tnom napadu na teritorij članice NATO-a.
Član 5 kao temelj NATO obrane
Član 5 Sjevernoatlantskog ugovora pro.pisuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice Saveza. To je srž NATO politike odvraćanja i kolektivne sigurnosti.
Međutim, aktivacija Člana 5 nije automatska. Svaka odluka zahtijeva konsenzus svih saveznica, a prije eventualnog pozivanja na kolektivnu obranu obično se koristi Član 4, koji omogućava konzultacije u slučaju ugrožene sigurnosti. Upravo je Član 4 do sada češće korišten u kriznim situacijama kako bi se izbjegla neposredna eskalacija.
Osjetljivost trenutka
Ovo nije prvi put da NATO razmatra kako odgovoriti na povrede zračnog prostora u kontekstu rata u Ukrajini. Savez je dosad reagirao suzdržano, nastojeći razlikovati nenamjerne incidente od namjernih agresivnih poteza.
Pritom je važno podsjetiti da je Član 5 do sada aktiviran samo jednom – nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. Upravo zato bi odluka da se isti članak primijeni na slučaj Poljske imala dalekosežne posljedice, ne samo za NATO i Rusiju, nego i za cijelu glo.balnu sigurnosnu arhitekturu.
Ako se utvrdi da su ruski udarni dronovi svjesno pogodili poljski teritorij, to bi se moglo tumačiti kao direktan napad na članicu NATO-a, čime bi se otvorila mogućnost primjene Člana 5. No, s obzirom na rizik od eskalacije, izgledno je da bi se NATO najprije od.lučio na diplomatske i sigurnosne mjere kroz Član 4, prije nego što bi donio odluku o kolektivnom vojnom odgovoru.