Kazneno će odgovarati i oni koji su šutjeli u sobi, ali i oni koji su bez obdukcije napisali da je riječ o zatajenju srca
Nakon slučaja u Bolnici Sveti Ivan, koji je potresao javnost, Hrvatski glasnik razgovarao je sa svojim timom pravnih eksperata o kaznenoj odgovornosti zaposlenika bolnice. Njihova je ocjena da se istraga mora proširiti i na one koji nisu izravno sudjelovali u incidentu, ali su bili prisutni ili su naknadno sudjelovali u sastavljanju medicinske dokumentacije.
Hrvatski glasnik posjeduje videosnimku događaja, no redakcija je neće objaviti zbog uznemirujućih scena i poštivanja novinarskih etičkih normi.
Prema mišljenju pravnih eksperata Hrvatskog glasnika, svi zaposlenici koji su se u trenutku incidenta nalazili u prostoriji imali su zakonsku i profesionalnu obvezu reagirati. Zdravstveni radnici u odnosu na pacijente imaju takozvani položaj garanta, što znači da su dužni štititi njihov život i spriječiti nastupanje štetnih posljedica.
Svjesno nereagiranje i pasivno promatranje događaja zabilježenog na snimci ne mogu se tretirati kao običan propust. U kaznenom pravu takvo postupanje predstavlja pomaganje u počinjenju kaznenog djela nečinjenjem.
Odgovornost se, međutim, ne zaustavlja na onima koji su bili u prostoriji. Pravni eksperti posebno upozoravaju na postupanje nakon smrti pacijenta.
Potrebno je utvrditi tko je sastavio i potpisao službeno izvješće u kojem je kao uzrok smrti navedeno zatajenje srca, iako nije provedena obdukcija. Sastavljanje dokumentacije s neistinitim podacima, bez utvrđivanja stvarnog stanja, upućuje na pokušaj zataškavanja cijelog slučaja.
Pravni eksperti Hrvatskog glasnika upozoravaju na odredbe Kaznenog zakona koje se odnose na takva postupanja.
Počinjenje nečinjenjem i pomaganje (članci 20. i 38. Kaznenog zakona): Osoba koja je pravno obvezna spriječiti posljedicu, a to svjesno propusti učiniti, odgovara kao da je djelo sama počinila, dok se pomaganje u kaznenom djelu kažnjava jednako kao i samo počinjenje.
Nepružanje pomoći (članak 123. Kaznenog zakona): Propisuje kaznu za nepružanje pomoći osobi u izravnoj životnoj opasnosti, s posebnom težinom kada je riječ o osobama kojima je skrb o pacijentu službena dužnost.
Krivotvorenje službene isprave i izdavanje neistinite liječničke svjedodžbe (članci 279. i 282. Kaznenog zakona): Unošenje neistinitih podataka o uzroku smrti u medicinsku dokumentaciju te izdavanje lažnih liječničkih potvrda bez stvarno utvrđenog stanja teška su kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava.
Pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela (članak 303. Kaznenog zakona): Pisanje izvješća o zatajenju srca bez obdukcije, ako se njime prikrivaju tragovi nasilja, izravno predstavlja prikrivanje tragova kaznenog djela i pomaganje počiniteljima.
Saborska zastupnica traži odgovornost svih u prostoriji i u sustavu KBC-a gdje je izvršeno ubojstvo
Pravni eksperti smatraju da se istraga mora proširiti na sve koji su sudjelovali u događaju, one koji su ga promatrali bez reakcije i osobe koje su naknadno sastavljale dokumentaciju o uzroku smrti.
Odgovornost se ne može svesti samo na neposredne sudionike incidenta. Svatko tko je svojim postupanjem ili nečinjenjem pridonio ovom slučaju mora biti obuhvaćen istragom.
Smrt pacijenta u Jankomiru: Mrsić pod pritiskom, reagirali i poznati liječnici
