Imenovanje doktorice Dijane Zadravec za predstojnicu Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice izazvalo je protivljenje dijela radiologa. Ravnatelju bolnice Davoru Vagiću upućena je predstavka s 15 potpisa, a istodobno se govori o odlasku deset liječnika iz bolnice.
Portal Teleskop objavio je imena liječnika koji stoje iza predstavke, kao i podatke o njihovim angažmanima u privatnim zdravstvenim ustanovama. Među potpisnicima su četiri liječnika koja se nalaze u stručnom timu Poliklinike Rotim, dok se ostala imena povezuju s različitim privatnim poliklinikama i specijalnim bolnicama.
Takvi podaci otvaraju pitanje odnosa javnog i privatnog zdravstva, osobito kada je riječ o liječnicima koji istodobno rade u javnoj bolnici i privatnim zdravstvenim ustanovama.
Tko je potpisao predstavku protiv nove predstojnice?
Prema izvorima Teleskopa iz KBC-a Sestre milosrdnice, među potpisnicima predstavke nalaze se Luka Novosel, Karolina Bolanča Čulo, Ljubica Cavor Luetić, Darija Kovačević, Matko Gulin, Jana Fila, Vladimir Kalousek, Petra Margetić, Gojko Ivandić, Martina Salaj, Antonija Rukavina Zec, Branimir Čulo, Marin Smilović i Josip Hrabar.
Teleskop je objavio i podatke o njihovim profesionalnim angažmanima izvan javne bolnice.
Četvero potpisnika radi u Poliklinici Rotim
Na internetskim stranicama Poliklinike Rotim među radiološkim stručnjacima predstavljeni su Vladimir Kalousek, Karolina Bolanča Čulo, Petra Margetić i Josip Hrabar.
Karolina Bolanča Čulo povezuje se i s Poliklinikom Amruševa te Poliklinikom Bolanča, pa se njezino ime pojavljuje uz više privatnih zdravstvenih ustanova.
Luka Novosel naveden je u stručnom timu Specijalne bolnice Sv. Katarina, koja je objavila da joj se pridružio 2025. godine. Povezuje ga se i sa Specijalnom bolnicom Agram. Riječ je o intervencijskom radiologu koji se bavi dijagnostičkim i terapijskim postupcima.
Ljubica Cavor Luetić predstavljena je kao radiologinja Affidee Eljuga, s posebnim interesom za dijagnostiku bolesti dojke. Matko Gulin nalazi se na stranicama privatne ustanove Ginekologija DANA, dok je Jana Fila navedena među liječnicima Poliklinike Gemini Plus.
Povezanost s Poliklinikom Eljuga
Teleskop izdvaja i povezanost javne Klinike za tumore s privatnom Poliklinikom Eljuga.
Prema dokumentaciji kojom raspolaže taj portal, u Klinici za tumore kao inženjer radiologije radi Mislav Eljuga, sin vlasnika privatne poliklinike. Istodobno se navodi da su liječnici Ljubica Cavor Luetić i Marko Petrovečki, zaposleni u KBC-u Sestre milosrdnice, angažirani i u Poliklinici Eljuga.
Prema informacijama Teleskopovih izvora, Gojko Ivandić bio je povezan s Poliklinikom Aviva, dok je Martina Salaj također bila angažirana u privatnoj zdravstvenoj ustanovi.
Za Dariju Kovačević, Antoniju Rukavinu Zec, Branimira Čulu i Marina Smilovića Teleskop zasad nema podatke o konkretnim privatnim ustanovama u kojima bi mogli biti angažirani.
Deset liječnika spominje se među onima koji odlaze iz KBC-a
Prema informacijama Teleskopa, među deset liječnika koji su najavili ili pokrenuli postupak odlaska iz KBC-a Sestre milosrdnice nalaze se Vladimir Kalousek, Branimir Čulo, Karolina Bolanča Čulo, Ljubica Cavor Luetić, Matko Gulin, Jana Fila, Antonija Rukavina Zec, Josip Hrabar, Luka Novosel i Marko Petrovečki. Potonji se povezuje s Poliklinikom Eljuga.
Dio radiologa već je podnio zahtjeve za prestanak radnog odnosa, ali to ne znači da su svi napustili bolnicu. Uprava KBC-a i Ministarstvo zdravstva nastoje pronaći rješenje kako bi se osigurao nastavak dijagnostičkih i terapijskih postupaka, posebno za onkološke i druge teško oboljele pacijente.
Privatni angažmani i obveze u javnoj bolnici
Liječnici zaposleni u javnim bolnicama imaju pravo dodatno raditi u privatnim zdravstvenim ustanovama, uz potrebna odobrenja i poštovanje zakonskih uvjeta. Sam po sebi, takav angažman nije nezakonit niti sporan.
Međutim, pitanje je kako se nadzire dodatni rad i može li on utjecati na izvršavanje obveza prema javnoj bolnici.
Prema informacijama Teleskopa, dio radiologa koji rade i u privatnim zdravstvenim ustanovama nalazi se među liječnicima s velikim brojem prekovremenih sati u KBC-u Sestre milosrdnice. Upravo taj podatak otvara dodatna pitanja o organizaciji radnog vremena, evidentiranju prekovremenih sati i usklađivanju obveza u javnom i privatnom sektoru.
Kako je moguće istodobno ostvarivati velik broj prekovremenih sati u javnoj bolnici i raditi u privatnim poliklinikama? Tko kontrolira jesu li svi evidentirani sati doista odrađeni i na koji se način provjerava izvršavanje redovitih radnih obveza?
Pitanje je posebno važno u okolnostima u kojima se zbog odlaska dijela radiologa upozorava na moguće probleme u organizaciji rada i dostupnosti zdravstvene skrbi.
Što se događa s pacijentima koji liječenje nastavljaju u javnoj bolnici?
Dodatno se otvara pitanje pacijenata koji dijagnostičku obradu obave u privatnoj poliklinici, a zatim im je potreban zahvat ili bolničko liječenje u javnoj ustanovi u kojoj radi isti liječnik.
Prolaze li svi takvi pacijenti redoviti sustav naručivanja i liste čekanja ili postoji mogućnost da do potrebnog zahvata dođu brže od ostalih? Tko nadzire takve slučajeve i kako se utvrđuje eventualno pogodovanje?
Riječ je o pitanjima transparentnosti odnosa privatnog i javnog zdravstva, a ne o autom
