Pet godina Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj je pet godina argumentiranog predstavljanja svega onoga što se događalo u Domovinskom ratu. Ovakav muzej se nije mogao financirati europskim novcem, a danas ta ista Europska unija prepoznaje veteranske centre. Očito se s vremenom neke stvari mijenjaju. Ova lokacija je živa svakodnevna priča o svima koji su sudjelovali u stvaranju hrvatske države i u Domovinskom ratu. Ima i edukativnu ulogu, pa će i sljedeće generacije imati svijest o Domovinskom ratu kao temelju hrvatske države – poručio je u petak u Karlovcu za obilježavanja pete obljetnice ovog muzeja gradonačelnik Damir Mandić.
U sklopu obilježavanja su na spomen-obilježju na Turnju upaljeni lampioni za poginule branitelje, a potom je predstavljena monografija povjesničara Tomislava Šulja “Bojna Frankopan. Prvi hrvatski komandosi” o postrojbi koja je djelovala od srpnja 1991. do prosinca 1992. godine kao specijalna jedinica Glavnog stožera Hrvatske vojske.
Ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig je rekao da muzej na Turnju ima oko 30.000 posjetitelja godišnje i da 70 posto posjetitelja čine obitelji s djecom, a knjigu koja je izašla u nakladi Udruge Bojna Frankopan je nazvao vrijednim historiografskim djelom.
Bojna Frankopan nije ratovala na karlovačkom i ličkom području, ali jest na ostalim bojišnicama, a u njoj je bilo i Karlovčana. Jedan od njih je arheolog Krešimir Raguž koji je bio njezin dio od formiranja do rasformiranja i kada je većina frankopana prešla u 7. gardijsku brigadu Pume. Za postojanja bojne Frankopan su smrtno stradala četiri njezina pripadnika, a nakon toga do kraja rata još sedmero. Glavninu bojne činili su u početku pripadnici francuske legije stranaca.
– Imam sreću ili nesreću da sam sve koji su bili u bojni Frankopan ispratio ili otpratio – bio sam jedini koji je bio od samoga početka u bojni, kada nas je od 15 bilo 11 legionara, pa do samoga kraja. Bili smo obični ljudi – studenti, radnici i seljaci. Sudjelovao sam u više od polovice akcija bojne, a bio sam i instruktor. Hrvatska država nam je bila sve i jedina opcija. Imamo je i odlična je, imamo Muzej Domovinskog rata Karlovac – Turanj i djecu – rekao je Raguž.
Nastavio je da su znali “raditi spačke”, ali da su bili vrlo disciplinirani.
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem: U šest godina ugovoreno više od 20 milijardi kuna vrijednih projekata
– Bili smo motivirani ratnici, ali su nam legionari pomogli da budemo vojnici, da budemo disciplinirani. Veliko im hvala na tome. To su ljudi koji su proveli i po 20 godina u Francuskoj i njenim bivšim kolonijama i nevjerojatno teško živjeli. Normalni smo ljudi. Bili smo branitelji, kao što smo nekoć bili djeca, a danas smo drugi ljudi, ali našu prošlost baštinimo. Za nama ostaju pokoji nadgrobni spomenik, hrvatska država, nešto najljepše što se moglo dogoditi generacijama Hrvata, te ovakve knjige – dodao je Raguž.
Nekadašnji frankopanovac Tomica Bajsić je grafički oblikovao monografiju. Naveo je kao prve zapovjednike pripadnike legije stranaca generala Brunu Zoricu – Zulu i Renea Dutruela.
– Knjiga je nastajala deset godina. Šulj nas je izvukao iz naftalina, to jest zaborava. U knjizi se na najbolji način otvara pitanje Bosne i Hercegovine. Naša iskustva iz te zemlje daju novo svjetlo na propagandu. Branili smo cijelu BiH i Hrvatsku iz BiH. Ponosimo se našom ulogom u BiH – naglasio je Bajsić.
Pripadnik bojne Dejan Čanić je istaknuo nekoliko zadataka koje je ona odradila, a posebno trodnevnu bitku na Šuici u Bosni i Hercegovini.
– Nas je bilo 70, Srbi su imali satniju tenkova, šest stotina do sedam stotina ljudi, topništvo i tako dalje, a odbili smo ih i još oborili MIG-21 – rekao je.
Bojna Frankopan je prvo djelovala u borbi za vojarne u Zagrebu, a početkom rujna 1991. oko Sunje, pa zatim srednje i južne Dalmacije. Istodobno su kod Ivanić-Grada ustrojili centar za komando-obuku po NATO standardima u kojemu su se obučavali i u kojemu su obučavali druge. Na novljanskom području su izveli prvu akciju u dubini okupiranog teritorija i potom su sudjelovali u oslobodilačkoj akciji “Orkan 1991.”. Upućeni su potom na osječko bojište gdje su ulazili u izravne sukobe s neprijateljem, vršili diverzije i dubinska izviđanja, a u šumi Rosinjača su pred neprijateljem izvukli 16 tijela poginulih branitelja. Istaknuli su se i u provedbi prve oslobodilačke akcije na području istočne Slavonije “Đavolja greda”. U veljači i ožujku 1992. su provodili obuku branitelja u Dalmaciji i Hercegovini, a s izbijanjem rata u BiH su poslani na kupreško bojište i kod Šuice su zaustavili prodor oklopa Jugoslavenske narodne armije. Krajem svibnja 1992. godine su upućeni u Bugojno, a potom u Gornji Vakuf gdje su organizirali obranu i održavali mir između hrvatskih i bošnjačkih snaga. Polovinom te godine su smješteni na zadarsko područje gdje su dali doprinos osnivanju centra za obuku dočasnika i časnika.
Šulj je objasnio da je ostalo iza djelovanja bojne Frankopan malo dokumentacije jer se nisu bavili previše birokratskim poslovima s obzirom na to da su bili interventna postrojba. Stoga se odlučio za metodu usmene povijesti i obavio je 60 intervjua, od kojih je 27 s pripadnicima te bojne.
– Ustrojeni su po uzoru na legiju stranaca, no ima različitosti, pa beretke nisu dobivali nakon uspješno završene obuke, nego nakon uspješno završenog zadatka. U njoj su djelovali strani dragovoljci, bivši legionionari, pa i dvije vojnikinje i utoliko je Hrvatska vojska preteča vojskama europskih država. Neki pripadnici bojne Frankopan žive na potezu od Jastrebarskog do Karlovca, a iz 110. brigade je u Frankopan pristupio i strani dragovoljac Paul Ogilvie poznatiji kao Black Paul. Ta knjiga mora imati svoje mjesto u karlovačkim knjižnicama – rekao je Šulj, prenosi KAportal.
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor je istaknuo da ne bi bilo današnje Bosne i Hercegovine bez Hrvatske i Hrvata.
– Zato je iznimno važno što je nekoliko poglavlja u ovoj knjizi posvećeno borbama na području Bosne i Hercegovine u najtežim mogućim trenucima za njezin opstanak. Ona ne bi postojala da nije bilo referenduma na koji su izašli Hrvati, a BiH je obranjena zahvaljujući Hrvatima i hrvatskim postrojbama. Već u ožujku 1991. godine sve laži i svi mitovi o dogovoru o podjeli Bosne i Hercegovine padaju u vodu. Tko je spasio u travnju 1992. BiH na nekoliko bojišta? Protiv laži se treba boriti činjenicama i zaista ono što nije zapisano kao da nije niti postojalo. Ova knjiga je spomenik sjajnom razdoblju hrvatske povijesti i jednoj sjajnoj generaciji, pripadnicima bojne Frankopan koji su dali značajan doprinos obrani i oslobađanju Hrvatske – ocijenio je Nazor.