Minhenska sigurnosna konferencija postala je poprište oštrih tonova i oprečnih tumačenja regionalne vojne suradnje na Balkanu. Dok službeni Zagreb, Tirana i Priština učvršćuju obrambene veze, Beograd taj potez interpretira kao izravnu ugrozu nacionalnoj sigurnosti.
Vučićeva najava jačanja obrambenih kapaciteta
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je kritizirao formiranje, kako ga naziva, „vojnog saveza“ između Hrvatske, Albanije i Kosova. Prema njegovim riječima, Srbija je ovim povezivanjem ozbiljno ugrožena, a posebno ga brine „globalna šutnja“ i ignoriranje političkih i sigurnosnih implikacija tog pakta, prenosi N1.
Kao odgovor na ove okolnosti, Vučić je najavio hitne korake u jačanju Vojske Srbije:
Povećanje domaćih zaliha: Umjesto isključivog izvoza, od sada će 30 do 40 posto domaće proizvodnje naoružanja ići izravno srpskoj vojsci.
Investicije u namjensku industriju: Najavljena su značajna dodatna sredstva za tvornice oružja kako bi zemlja bila „spremnija nego ikada“ za zaštitu naroda i teritorija.
Kritika međunarodne zajednice: Vučić je poručio da se ne radi o „bajkama o suradnji“, već o savezu koji jasno definira tko se brani, a tko potencijalno napada.
Hrvatska i partneri: „Suradnja nije usmjerena protiv susjeda“
S druge strane, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić održao je trilateralni sastanak s kolegama iz Albanije i Kosova, Pirrom Venguom i Ejupom Maqedoncijem. Glavna tema razgovora bila je provedba Deklaracije o suradnji na području obrane i sigurnosti, koja je potpisana u ožujku 2025. godine.
Hrvatska strana naglašava da je cilj suradnje isključivo:
Jačanje stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
Razvoj zajedničkih projekata u obrambenoj industriji.
Produbljivanje partnerstva među prijateljskim državama koje dijele slične sigurnosne interese.
Anušić je izričito odbacio tvrdnje o ugrožavanju susjeda, istaknuvši da je suradnja transparentna i usmjerena na regionalnu sigurnost, a ne na provokaciju.
Napetosti su dodatno eskalirale nakon najave prve zajedničke vojne vježbe triju zemalja planirane za 2026. godinu. Vojni vrh Srbije i Ministarstvo obrane ocijenili su ove aktivnosti kao kršenje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i Kumanovskog sporazuma.
Dok tri države nastavljaju s planovima o integraciji svojih obrambenih snaga kroz zajedničke projekte i vježbe, Beograd se okreće intenzivnom naoružavanju, čime regija ponovno ulazi u razdoblje pojačane pažnje međunarodnih sigurnosnih aktera.