Noem, nekoć smatrana potencijalnom Trumpovom potpredsjedničkom kandidatkinjom, trenutno služi drugi četverogodišnji mandat na čelu Južne Dakote, nakon velike pobjede 2022. godine. Na nacionalnoj razini postala je poznata nakon što je u svojoj saveznoj državi odbila uvesti obavezno nošenje maske tijekom pandemije covida-19.

Noem je do Trumpovog imenovanja imala nekoliko politički turbulentnih mjeseci. U travnju je kritizirana zbog dijela svojih memoara u kojem piše da je vatrenim oružjem ubila svog 14 mjeseci starog psa kojeg je „mrzila” jer se nije mogao dresirati te se ponašao agresivno. Sada će voditi ministarstvo domovinske sigurnosti, zaduženo za pitanja poput zaštite granice, imigracije, odgovora države na katastrofe i obavještajne zajednice.

Trump je u ponedjeljak odlučio dodijeliti Tomu Homanu sektor sigurnosti granica i borbe protiv ilegalnih migranata. Homan je najavio da će mu prioritet biti deportacija ilegalnih migranata koji predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Medvedeva ne brine “Taurus”: Optužio europske čelnike da teže opasnoj eskalaciji sukoba u Ukrajini, “ultimatumi” njemačkog oporbenog čelnika predizborna retorika

Za savjetnika za nacionalnu sigurnost Trump je odabrao republikanskog zastupnika u donjem domu Kongresa Mikea Waltza. On je političar odan novom predsjedniku i ranije je bio pukovnik Nacionalne garde. Waltz je kritičan prema kineskoj aktivnosti na azijskom Pacifiku te upozorava da se SAD mora pripremiti za moguć sukob u toj regiji.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost je važna funkcija koja ne zahtijeva potvrdu Senata. Waltz će informirati Trumpa o ključnim prijetnjama za nacionalnu sigurnost te će koordinirati različite američke agencije. Novi savjetnik predsjednika smatra da je dio „sigurnosnog establishmenta ukopan u loše stare navike” te da im je stoga potreban netko kao Donald Trump tko će ih „prodrmati”.

Po pitanju Ukrajine Waltz je rekao da su njegovi stavovi evoluirali. Nakon početka ruske ofenzive 2022. on je pozivao vladu Joea Bidena da opskrbi Kijev dodatnim naoružanjem, no na skupu prošli mjesec Waltz je rekao kako SAD mora preispitati svoje ciljeve u Ukrajini.

„Je li to u američkom interesu? Hoćemo li davati svoje vrijeme, financije i resurse koji su nam sada nasušno potrebni na Pacifiku?”, pitao je tada.

Neimenovani izvori za američke su medije rekli da Trump za državnog tajnika, što je pandan funkciji ministra vanjskih poslova, razmatra senatora s Floride Marca Rubija. On bi time postao prvi Latinoamerikanac na čelu američke diplomacije.

Rubio se ranije zalagao za žešći odnos SAD-a prema geopolitičkim neprijateljima, uključujući Kinu, Iran i Kubu, otok s kojeg dolazi njegova obitelj. Proteklih godina ublažio je dio stavova, približivši ih Trumpu koji smatra da su američki predsjednici ranije vodili SAD u skupe i uzaludne ratove te poziva na suzdržaniju vanjsku politiku.

Trump je tijekom predizbora za republikansku kandidaturu 2016. vrijeđao Rubija tvrdeći da se previše znoji te da kao takav ne može biti netko tko može sjediti za stolom sa svjetskim čelnicima poput Vladimira Putina.

Novoizabrani predsjednik poznat je po promjeni stava u zadnjem trenu, no izvori tvrde da se Trump u ponedjeljak doista odlučio za 53-godišnjeg Rubija. Senator je u nedavnim intervjuima rekao da se Ukrajina treba nagoditi s Rusijom umjesto da se fokusira na povratak svog teritorija izgubljenog u ruskoj agresiji. Rubio je bio i jedan od 15 republikanskih senatora koji su se usprotivili 95 milijardi dolara vrijednom paketu vojne pomoći za Ukrajinu, usvojenom u travnju. – Hina.

Raspala se Scholzova koalicija, Njemačka na izbore ide 23. veljače. Favorit za novog kancelara konzervativac Merz