Glavna tema emisije Otvoreno HRT-a bila je ideja Domovinskog pokreta (DP) da se u BiH hitno osnuje posebna hrvatska izborna jedinica (sustav s dvije glasačke kutije na istim adresama). Cilj im je spriječiti da Bošnjaci na izborima ponovno izaberu hrvatskog člana Predsjedništva, što se već dogodilo četiri puta sa Željkom Komšićem. Glavni tajnik DP-a Mladen Barać najavio je službeni dokument o tome za dva tjedna, a usput je spomenuo da bi u budućnosti trebalo razgovarati i o teritorijalnim rješenjima, poput Herceg-Bosne, ako se situacija ne riješi.
Mladen Barać iz Domovinskog pokreta naglašava da Domovinski pokret traži hitno pokretanje inicijative i donošenje deklaracije za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH. Cilj je spriječiti peto preglasavanje Hrvata na izborima u listopadu 2026. godine. Predlažemo model s dvije glasačke kutije na istim boravišnim adresama (po uzoru na manjinske liste ili dijasporu u RH), što smatramo legitimnim nacionalnim interesom.
Za dva tjedna koalicijskim partnerima i oporbi predložit ćemo službeni pozicijski dokument radi postizanja što šireg konsenzusa u RH. Dosadašnja politika vođena je na štetu Hrvata. Ako inicijativa ne prođe, otvara se prostor za raspravu o bilo kojem drugom teritorijalnom obliku, uključujući i Herceg-Bosnu. To je stvar dogovora naroda u BiH kada politike budu zagovarali autentični predstavnici, a trenutačni geopolitički trenutak i novi američki pristup mogu otvoriti kanale za aktualizaciju te teme.
Frano Matušić drži da Inicijativa DP-a prvenstveno služi skupljanju političkih bodova i postizanju vidljivosti, jer konkretan prijedlog još nije jasan. Činjenica je da su Hrvati četiri puta preglasani bošnjačkim glasovima i da je Željko Komšić apsolutno nelegitiman predstavnik koji je u općinama s hrvatskom većinom proglašen nepoželjnom osobom (persona non grata).
Međutim, Hrvatska ne može sama mijenjati ustavni i izborni sustav druge države. Teret ispravljanja tih nepravilnosti leži na tri konstitutivna naroda unutar BiH, prvenstveno na dogovoru Hrvata i Bošnjaka u Federaciji. HDZ BiH ima legitimne predstavnike koji znaju braniti svoja prava. Strateški interes Hrvatske je stabilna i funkcionalna BiH, a ključni korak prema tome su reforme i izmjena izbornog zakona, što je ujedno i jedan od 14 uvjeta za ulazak BiH u Europsku uniju.
Haris Zahiragić iz SDA naglašava da oštro odbacuje Baraćeve izjave i poručuje da Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena ni u Federaciji ni u BiH. Spominjanje tog pojma smatramo neprihvatljivom prijetnjom i pritiskom iz susjedne države koji traumatizira društvo. Željko Komšić je potpuno legalan i legitiman član Predsjedništva izabran po Ustavu BiH, koji propisuje biranje jednog Bošnjaka i jednog Hrvata iz Federacije, a ne etničko aktivno biračko pravo. Etnička izborna jedinica i “dvije kutije” diskriminirale bi stotine tisuća građana u Federaciji koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati ili Bošnjaci.
Također, teza o ugroženosti ne stoji jer Hrvati, unatoč tome što imaju samo 4 od 42 zastupnika u Predstavničkom domu (10%), drže ključne pozicije u izvršnoj vlasti (premijerku Vijeća ministara, tri ministra, predsjednicu Federacije te predsjednike oba doma parlamenta Federacije), ostvarujući čak 40% participacije u izvršnoj vlasti iako Bošnjaci čine 80% stanovništva u Federaciji.
U svom izlaganju Nino Raspudić iz stranke Drito poručuje kako je zahvalan DP-u na otvaranju ove teme jer hrvatska javnost kroz Zahiragićeve istupe može jasno vidjeti s kakvim se mentalitetom i problemima Hrvati u BiH suočavaju. Komšić ne predstavlja Hrvate jer mu oni nisu dali legitimitet. Po Dejtonskom sporazumu, član Predsjedništva se u slučaju povrede vitalnog interesa obraća Domu naroda svog naroda, što potvrđuje da on mora biti autentični predstavnik tog korpusa.
Jedina održiva BiH je Dejtonska BiH, no njezin je ustavni balans narušen nedemokratskim amandmanima međunarodne zajednice (Berijevi i Petrićevi amandmani), koji su stvorili zlu krv između Hrvata i Bošnjaka i omogućili platformaške vlade bez hrvatskih predstavnika. Najveća šteta ovog stalnog straha od preglasavanja jest to što se Hrvatima u BiH oduzima pravo na politički pluralizam. Oni nemaju luksuz birati između lijevog i desnog krila, već se moraju homogenizirati oko loše opcije (HDZ BiH) kako ne bi bili izbrisani. BiH je danas nefunkcionalna država pod međunarodnim tutorstvom u kojoj se zakoni mijenjaju u izbornoj noći.
