Policija je, po nalogu tužiteljstva, počela s novim uhićenjima povezanima sa smrću 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru. Riječ je o osobama koje se nalaze na snimci videonadzora iz sobe u kojoj je Periš preminuo 21. listopada.
Prema informacijama Jutarnjeg lista, policija je već privela dio osumnjičenih, dok RTL navodi da je riječ o ukupno četiri osobe, liječnici, dvjema medicinskim sestrama i jednom medicinskom tehničaru. Svi su bili prisutni u sobi tijekom događaja koji su prethodili smrti pacijenta.

Podsjetimo, policija je već 6. studenoga uhitila četvoricu medicinskih tehničara, osumnjičenih za teško ubojstvo. Riječ je o Noi H., Mladenu L., Ivanu B. i Matiji V. Njihova su uhićenja uslijedila nakon prikupljanja iskaza osoba koje su se nalazile u sobi 11A, ali i pregleda snimke videonadzora.
Prema ranijim informacijama, policija je razgovarala s liječnicom koja se vidi na snimci, dvjema medicinskim sestrama, još jednim medicinskim tehničarom i zaštitarom. Oni su potvrdili da su bili prisutni te da su njihovi kolege Periša udarali u predjelu trbuha i pritiskali mu jastuk preko glave.
Upravo je činjenica da su na mjestu događaja bile i druge osobe, koje su svjedočile postupanju prema pacijentu, otvorila pitanje njihove moguće kaznene odgovornosti. Policija je, prema dosadašnjim informacijama, razmatrala kaznene prijave i protiv ostalih prisutnih, no tada je odlučeno da se prijave podnesu samo protiv četvorice medicinskih tehničara.
Sva četvorica uhićenih 7. studenoga dovedena su na ispitivanje u tužiteljstvo. Trojica su se branila šutnjom, dok je Mladen L. iznio svoju obranu. Dan poslije izvedeni su pred suca istrage Županijskog suda u Zagrebu, koji im je odredio mjesec dana istražnog zatvora. Nakon toga prebačeni su u Remetinec, gdje su, prema uobičajenoj proceduri, razdvojeni kako ne bi mogli međusobno usklađivati iskaze.
Pravni eksperti Hrvatskog glasnika upozoravaju: Odgovornost se ne završava na četvorici tehničara
Hrvatski glasnik već je objavio tekst pod naslovom „Pravni eksperti jasni: Za smrt pacijenta u Bolnici Sveti Ivan moraju kazneno odgovarati svi”, u kojem su pravni eksperti upozorili na odredbe Kaznenog zakona koje bi mogle biti relevantne za utvrđivanje odgovornosti svih osoba uključenih u događaje u sobi 11A.
Njihova analiza posebno ističe da kaznenopravna odgovornost ne mora biti ograničena samo na osobe koje su neposredno primjenjivale silu nad pacijentom. I osobe koje su imale zakonsku obvezu spriječiti posljedicu, a to nisu učinile, mogu snositi odgovornost ako se ispune zakonski uvjeti.
U tom se kontekstu upozorava na članke 20. i 38. Kaznenog zakona, koji uređuju počinjenje kaznenog djela nečinjenjem i pomaganje. Osoba koja je bila pravno obvezna spriječiti nastupanje posljedice, a svjesno je propustila djelovati, može odgovarati kao da je djelo sama počinila. Pomaganje u kaznenom djelu također povlači kaznenu odgovornost.
Posebno se ističe i članak 123. Kaznenog zakona, koji propisuje kazneno djelo nepružanja pomoći osobi u izravnoj životnoj opasnosti. Težina takvog postupanja dodatno je važna kada je riječ o zdravstvenim djelatnicima kojima je skrb o pacijentu profesionalna i službena obveza.
Pravni eksperti upozoravaju i na moguće kaznenopravne posljedice u slučaju unošenja neistinitih podataka u medicinsku dokumentaciju. Članci 279. i 282. Kaznenog zakona odnose se na krivotvorenje službene isprave i izdavanje neistinite liječničke svjedodžbe. U tom se kontekstu postavlja pitanje vjerodostojnosti dokumentacije o uzroku smrti i načina na koji je smrt pacijenta evidentirana.
Naposljetku, analiza se osvrće i na članak 303. Kaznenog zakona, koji uređuje pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela. Ako bi se utvrdilo da su izvješća o zatajenju srca, bez prethodno provedene obdukcije, služila prikrivanju tragova nasilja, i takvo bi postupanje moglo otvoriti pitanje kaznene odgovornosti.
Sadašnja uhićenja dodatno otvaraju pitanje hoće li istraga obuhvatiti sve osobe koje su bile prisutne u sobi 11A, ali i sve one koji su sudjelovali u kasnijem postupanju i sastavljanju medicinske dokumentacije.
Ključno pitanje više nije samo tko je fizički primjenjivao silu nad Kristianom Josipom Perišem, nego i tko je bio dužan reagirati, tko je propustio spriječiti nasilje i je li nakon njegove smrti bilo pokušaja prikrivanja stvarnih okolnosti događaja.

