Ante Rašić

Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije (HKKOI) i Hrvatska udruga poslodavaca organizirali su danas Info dan o Europskom obrambenom fondu (European Defence Fund – EDF). Ondje je nazočio i ministar obrane Ivan Anušić koji se obratio novinarima.

“Ovo je prilika za Hrvatsku, za gospodarstvo, nova radna mjesta”, rekao je te nastavio komentarom o izborima u Mađarskoj.
“Čestitam mu, upoznao sam ga na Minhenskoj konferenciji. Želim naglasiti da sam sretan zbog promjene retorike mađarskog lidera, koji je dobio velik potporu na izborima. Siguran sam da će u budućnosti odnosi Hrvatske i Mađarske ići u boljem smjeru”.

O Magyarovoj izjavi o karti velike Mađarske, a o čemu ga je pitao naš reporter N1, Anušić kaže:
“On je točno rekao što misli, dosad to nismo mogli čuti. Rekao je – ‘to je karta koja je bila nekada, sada više nije, ne govorimo o revizionizmu, govorimo o povijesti koja je takva kakva je’. To je po meni potpuno zadovoljavajuće čuti od čovjeka koji će voditi Mađarsku u budućnosti”, zaključio je Anušić.

U komentaru objavljenom na RTL-u, novinar Goran Skorin osvrnuo se na političku situaciju u Mađarskoj i mogućnost pada Viktor Orbán, postavljajući pitanje znači li to kraj tzv. “antiwoke revolucije”. No već u samom okviru tog pitanja vidi se temeljni problem, a to je da izjava više nalikuje projekciji želja nego stvarnoj političkoj analizi.

Autor poseže za velikim tezama, pa tako sugerira da bi promjena vlasti u Mađarskoj mogla imati globalne posljedice i simbolički označiti poraz čitavog političkog spektra, od Donald Trump do Vladimir Putin. Takvo povezivanje jest efektno, ali analitički klimavo. Mađarska nije ideološki epicentar svijeta, niti jedan izborni rezultat može sam po sebi redefinirati globalne političke trendove.

Ključna slabost komentara je u personalizaciji ideologije, tvrdnji da je Orbán sinonim za čitav jedan politički pravac. No političke ideje ne nestaju s jednim liderom, one se mijenjaju, sele i opstaju u različitim državama i kontekstima. Uostalom Péter Magyar samo je light verzija Orbana i jedan od tvoraca antiwoke ideologije u Mađarskoj.

U dijelu o Hrvatskoj autor je nešto bliže stvarnosti, ali i dalje ostaje površan. Odnosi Zagreba i Budimpešte mogu se poboljšati, no samo ondje gdje interesi nisu u koliziji. U strateškim pitanjima, promjena vlasti rijetko znači i promjenu kursa.

Zaključno, Skorinov komentar više dramatizira nego što objašnjava,pretvara potencijalni politički pomak u Mađarskoj u globalni ideološki preokret, i time gubi na uvjerljivosti.

Ivan Penava indirektno izražava žaljenje odlaskom Orbana, zaštitnika Europe od globalizma i ljevičarskih  ideologija, kao istinskog suverenistu u Europi, očekujući da će Péter Magyar nastaviti u tome smjeru. Donosimo njegovo priopćenje s društvenih mreža.

“Mađarski narod s kojim nas povezuju višestoljetni suživot i dobrosusjedski odnosi na nedjeljnim se parlamentarnim izborima odlučio za promjene i izabrao stranku Tisza Pétera Magyara. Kao potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Domovinskog pokreta, želim ovim putem čestitati pobjedniku u nadi da će aktivno doprinositi izgradnji prijateljstva i povjerenja među našim dvjema državama koje ne spajaju samo povijesna iskustva, već i konkretni zajednički interesi, kao i izazovi modernog vremena.

Posljednjih godina Hrvatska i Mađarska nerijetko su se nalazile na suprotnim stranama i želimo vjerovati da će u narednom razdoblju to rjeđe biti slučaj. Unatoč pojedinim neslaganjima i drukčijim pozicijama, Viktora Orbána pamtit ćemo kao političara koji je čuvao nacionalni identitet, srednjoeuropsku kulturu, obiteljske vrijednosti i suverenitet država članica u Europskoj uniji.

Njegov je snažan glas u vremenu kad to nije bilo popularno uvelike promijenio odnos čitave Europske unije prema masovnim migracijama i tako pomogao zaustaviti jako štetnu praksu koja je prijetila uništiti nacionalni identitet, europsku kulturu, društvenu koheziju te sigurnost i mir na našem kontinentu.

Nadamo se da će Péter Magyar nastaviti u tome smjeru i da će Hrvatska u njemu dobiti snažnog partnera u borbi protiv pogubnih ljevičarskih, woke i globalističkih politika na razini EU-a. Želimo mu puno uspjeha u radu”, piše Penava.

Predsjednica Kluba zastupnika platforme Možemo Sandra Benčić je na N1 usporedila je prilike u Mađarskoj s onima kod nas, ustvrdivši da in Orban nije u prvim mandatima nije porobljavao državne institucija, medija i sveučilišta kao što se događa u Hrvatskoj.

Sandra Benčić tvrdi da je Plenković taj koji je eksplicitno postavio dva protuustavna uvjeta za izbor ustavnih sudaca. Prvi je bio da se neće izabrati predsjednik Vrhovnog suda nego će se birati u paketu s ustavnim sucima, čime je zapravo dekapitirao sudsku vlast. On je onemogućio da imamo predstavnika sudske vlasti i ucijenio sudsku vlast, kao i cijelu opoziciju, time da nema predsjednika Vrhovnog suda, a time niti predsjednika Državnog izbornog povjerenstva, dok on ne dobije svoju većinu.

Drugi protuustavni uvjet je da želi svoju stranačku većinu u Ustavnom sudu. Mi smo kao opozicija jasno rekli da nećemo sudjelovati u procesu koji je dirigiran od strane izvršne vlasti i koji postavlja protuustavne uvjete. Rekli smo da možemo nastaviti proces jedino ako se odvoje izbor predsjednika Vrhovnog suda i izbor ustavnih sudaca.

To je vrlo jednostavno jer je to u rukama HDZ-a. Za izbor predsjednika Vrhovnog suda potrebna je obična većina od 76 ruku, dakle nema potrebe za dvotrećinskom većinom niti za dogovorom s opozicijom. Taj proces može završiti odmah. Nakon toga možemo razgovarati o izboru ustavnih sudaca i izabrati najbolje kandidate po kvaliteti, a ne po političkoj pripadnosti.

Kada je premijer tako nastupio, ponizio je sudsku vlast i ustavne suce, koje je de facto nazvao svojim marionetama. Ustavni sud se o tome nije oglasio, iako smo dali inicijativu da reagira jer se radi o dugotrajnom poremećaju – više od godinu dana nemamo predsjednika Vrhovnog suda, a time ni predsjednika DIP-a. To otvara pitanje zakonitosti izbora ako bi se oni morali održati.

Ovakva situacija je čista opstrukcija procesa izbora predsjednika Vrhovnog suda. To nije prvi put, već se radi o ponavljanju iste prakse.

Spominjala se i izjava Ivana Malenice o potrebi zadržavanja većine u Ustavnom sudu, kao i nastavak te retorike od strane ministra Habijana. Postavlja se pitanje treba li Ustavni sud reflektirati odnose u Saboru. Da je to bila namjera ustavotvorca, mandati bi se poklapali s parlamentarnima, što nije slučaj.

Upozorava se i na primjere iz Mađarske i politike Viktora Orbána, gdje je postupno došlo do preuzimanja institucija. Naglašava se važnost obrane neovisnosti institucija, medija i civilnog društva kako bi demokracija opstala.

Zatim se razgovor prebacuje na interpelaciju o radu Vlade i propuštenim reformama. Hrvatska je u razdoblju od 2020. do 2027. dobila oko 25 milijardi eura iz EU fondova, uključujući Next Generation EU, uz dodatnih 9 milijardi iz državnog proračuna.

Unatoč tome, Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni, a umirovljenici su među najsiromašnijima u EU. Ciljevi koje je Vlada sama postavila nisu ostvareni, primjerice, stopa siromaštva je trebala biti 16%, a iznad je 20%, u Slavoniji gotovo 30%.

Broj djece koja primaju dječji doplatak manji je nego ranije, a imovinske nejednakosti su porasle. Najbogatijih 10% drži 64% ukupnog bogatstva. Plaće su rasle, ali standard nije jer su troškovi života rasli brže – stanovanje, hrana i komunalije.

Vlada se kritizira zbog mjera protiv inflacije koje su horizontalne i ne ciljaju najugroženije. Smanjenje PDV-a na hranu nije dovelo do pada cijena jer su trgovci zadržali razliku.

Zaključno, tvrdi se da Vlada vodi PR politiku umjesto stvarnih reformi, fokusirajući se na kratkoročni politički dojam umjesto dugoročnih promjena.

Novi Zagreb zaslužuje infrastrukturu 21. stoljeća, a ne vječna gradilišta i studije koje skupljaju prašinu u ladicama. Od projekta Sarajevske ceste, preko neželjenih stupića u Sloboštini, pa sve do “papirnatih” parkova, svugdje vidimo isti potpis: nesposobnost u realizaciji i ignoriranje glasa naroda. Vrijeme je da se prestane s trošenjem javnog novca na promašene vizije i da se konačno počne raditi u interesu onih koji ovaj grad financiraju, sažetak je onog što svojoj objavi piše HDZ Novi Zagreb – Istok. Evo cjelovitog priopćenja kojeg potpisuje Tugomir Majdak, predsjednik HDZ Novi Zagreb – Istok

Projekti kasne, novac se troši na propale studije, a građani plaćaju
Projekt Sarajevske ceste i tramvajske pruge vrijedan oko 25 milijuna eura trebao je biti gotov do kraja 2025., a tramvaj voziti već početkom 2026. Radi se o projektu koji je pokrenut kao predizborni i zato je započet bez potpune pripreme, a građani sada plaćaju cijenu takvog pristupa. Svi su rokovi probijeni, a ključna pitanja – poput okretišta – i dalje nisu riješena.

Isti obrazac vidimo i u Sloboštini. Javni novac potrošen je na postavljanje podiznih stupića. Stanovnici su prije nekoliko dana, na Zboru građana, jasno iskazali svoj stav – uklonite postavljene stupiće!

Pompozno najavljeni projekt Park Novi Zagreb još je jedan primjer lošeg upravljanja i PR eksperimenta gradske vlasti: Grad je platio studiju vrijednu više desetaka tisuća eura, a potom sam ponudio građanima mogućnost davanja prijedloga putem tzv. on-line ankete. Dakle, prvo se troši novac, a onda pita građane.

Zagreb ne smije funkcionirati na principu pokušaja i pogrešaka, a Novi Zagreb biti poligon za PR eksperimente. Tražimo jasne rokove, transparentne troškove i stvarno sudjelovanje građana u donošenju odluka.