Hrvoje Krstulović izgradio je od male videoteke najveću distribucijsku i kinoprikazivačku grupu u regiji. Njegovi distributerski koraci krenuli su ranih devedesetih malim koracima od akcijskih filmova C kategorije, a uspon je krenuo kada uspijeva kupiti film Peti element koji vrlo brzo nakon kino-distribucije uspijeva prodati HRT-u za novac koji do današnjeg dana nije poznat javnosti, iako se u filmskim i krugovima bliskim HRT-u govori o za ondašnje uvjete nezamislivih 100 000 dolara.
Rekli bi umješnost da se blockbuster koji se ni na američkom tržištu nije još plasirao u TV mrežu proda da se emitira u novogodišnjem prime terminu. No nitko ne spominje da je Krstulovićev otac bio visokopozicionirani djelatnik HRT-a. Ne optužujemo niti inspiriramo bilo kakav sukob interesa niti bilo kakvo počinjenje nezakonite radnje, samo upozoravamo na neke detalje.
Šira javnost počinje se interesirati za Hrvoja Krstulovića 2017. godine, kada međunarodna novinarska istraga Malta Files pokazuje da vlasništvo nad tim carstvom koje je u međuvremenu stekao, od 2015. godine ne drži on osobno, nego tvrtka registrirana u jednoj od najpovoljnijih poreznih jurisdikcija u Europskoj uniji.
Put od Zagreba do Floriane
Tako prema podacima Sudskog registra RH, Blitz d.o.o. (OIB 69856063967) – tvrtka koja stoji iza distribucije filmova studija Warner Bros., Disney i Paramount te lanca kina CineStar, danas je u stopostotnom vlasništvu malteške tvrtke Hero Holdings Limited (registarski broj C69662).
Prebacivanje vlasništva provedeno je u proljeće 2015. godine. Istraga Malta Files, koju je 2017. objavila Europska istraživačka suradnja (EIC) u partnerstvu s tjednikom Nacional, otkriva da je Krstulović osnovao Hero Holdings Limited 20. ožujka 2015. kao jedini vlasnik. Nakon toga vrlo brzo kreću promjene, pa se već 4. svibnja iste godine u hrvatskom sudskom registru umjesto Krstulovića osobno, kao vlasnik Blitza d.o.o. upisuje malteška tvrtka. Isti dan kad i Hero Holdings, osnovana je i kći-tvrtka Fifth Element Limited, također u stopostotnom malteškom vlasništvu Hrvoja Krstulovića.
Kako je zarađeno 200.000 dolara bez poreza
Dokumenti pokazuju da je Hero Holdings Limited 2015. godine sudjelovao u kupoprodaji udjela poljsko-rumunjske distribucijske tvrtke Freeman Media Limited (kasnije Vertical Media Limited). Kroz niz transakcija, od kupnje dionica od poljskog partnera Mariusza Łukomskog i tvrtke iz Delawarea / porezna oaza u SAD /, te naknadnu prodaju dijela tih dionica rumunjskoj državljanki Anci Sorini Truti, odnosno malteškoj tvrtki ostvarila profit od 199.820 dolara.
Budući da se na Malti dividende i kapitalna dobit ostvarena izvan otoka ne oporezuju, Krstulović na taj iznos nije platio porez. U godišnjem izvještaju Hero Holdingsa taj se iznos vodi kao investment income.
No Krstulović ima i drugu tvrtku, Fifth Element Limited, kakav krasan naziv tvrtke, vjerojatno kao sjećanje na film koji je prodao HRT-u i osigurao si inicijalni kapital za razvoj carstva. Tako u istoj poslovnoj godini od povezanih društava u Krstulovićevu vlasništvu tvrtka naplaćuje 178.962 dolara na ime filmskih licenci. Posao je završen s formalnim gubitkom, pa porezna obveza nije nastala ni na Malti, briljantno odrađeno.
Krstulovićev odgovor: “Posve normalna poslovna transakcija”
Suočen s nalazima Nacionala, Krstulović je 2017. tvrdio da su hrvatske tvrtke te godine ostvarile više od 61 milijun eura prihoda i 18 milijuna eura dobiti, dok su malteške tvrtke imale prihod od oko 600.000 eura, uz dobit od 10.000 eura (a 2015. godine i gubitak).
Poručio je da se ni on ni njegova grupa nisu okoristili “niskim porezima” na Malti, dodajući da transakcija iz 2015. ionako ne bi bila oporeziva u Hrvatskoj jer je porez na kapitalnu dobit uveden tek 2016. godine. Naglasio je i da filmske licence nisu prenesene na Maltu te da se i dalje oporezuju u Hrvatskoj. Njegovi navodi o poslovanju hrvatskih društava točni su prema službenim financijskim izvještajima.
Otvoreno pitanje ostaje zašto je transakciju trebalo provoditi preko Malte umjesto izravno preko hrvatskog društva ako u Hrvatskoj ionako ne bi bila oporeziva. Na to nikada neće stići odgovor, kao ni na pitanje idu li novci s telekom provajdera i hrpe filmskih kanala, što otključanih, što zaključanih idu na račun u Hrvatsku ili na Maltu. Hrvoje Krstulović preko svojih kanala ugušio je sve ostale vlasnike, dovodeći ih na provaliju opstanka, a neki nikako nisu mogli doći na najveće provajdere iako imaju jak program. To je pitanje i za AZTN.
Sličan model vlasničkog slojevanja prisutan je i kod zagrebačkog Tuna Film-E d.o.o., čiji je vlasnik slovenski MB Grip d.o.o., čime se profit preusmjerava prema inozemnom osnivaču. Takve strukture nisu nezakonite, ali otvaraju pitanje transfernih cijena i poreznog nadzora.
Preuzimanje 2i Filma
Blitz grupa je 1. siječnja 2020. preuzela tvrtku 2i Film d.o.o., dotadašnjeg distributera Disneyja za regiju. Akvizicijom je Blitz preuzeo i cjelokupan filmski katalog 2i Filma za svoje CineStar TV kanale i distribuciju. Direktor 2i Filma Ivor Šiber tada je izjavio da su pregovori bili korektni te da je tvrtka u osam godina ostvarila izvrsne rezultate s Disneyjevim naslovima i domaćim hitovima poput franšize “Koko”, “Zvizdan” i “ZG80”.
Sprega HAVC-a i CineStara: Državni novac za javnu kulturu i privatni zid za neovisne
Kritika sustava raspodjele javnih sredstava u hrvatskoj kinematografiji često se usmjerava prema relaciji između Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i dominantnog prikazivačkog lanca CineStar. Dok država milijunskim iznosima iz proračuna financira proizvodnju domaćih igranih i dokumentarnih filmova, neovisni producenti i autori upozoravaju na sistemski problem: filmovi sufinancirani novcem poreznih obveznika nerijetko udaraju u zid pri pokušaju ulaska u redovitu kinodistribuciju.
U praksi, Blitz-CineStar kao vertikalno integrirani akter kontrolira udarne termine, duljinu prikazivanja i marketinšku vidljivost u najvećoj kino mreži u zemlji. Zanimljiv je odnos Blitz-CineStara i HAVC-a, pa tako sve ono što prođe filter HAVC-a ide ravno u distribuciju, naravno preko Blitz-CineStara. Ovo je zanimljivo i iz nekih saznanja da upravo HAVC plaća da se film financiran sredstvima poreznih obveznika plasira kroz mrežu Blitz-CineStar. Kako nemamo dokaze za to ovo uzmite samo kao moguću indiciju bez optužbe, ako podatak nije točan mi ćemo se kao medij ispričati i objaviti demantij.
Što sve to znači za neovisnu produkciju? Znači ili igraj onako kako ti ponudi Blitz-CineStar, znači mrvice ili propadni. Tako neovisnu projekciju blokira HAVC, ali blokira s neprihvatljivim uvjetima i Blitz-CineStar. Sada dolazimo do pitanja uvjetuje li javno sufinanciranje filma i obvezu osiguravanja ravnopravnog pristupa prikazivačkoj mreži, ili se javni novac pretvara u polugu za punjenje repertoara komercijalnih kina pod netransparentnim uvjetima. Ovo pitanje je ključ koji otvara sve probleme hrvatske kulturne politike.
Izvori: Sudski registar RH; Malta Files (EIC, 2017.); Nacional (br. 995, 23. svibnja 2017.); FINA/CompanyWall; izjava Hrvoja Krstulovića za Nacional; Narodne novine (br. 99/2003); Nacional (br. 401, 22. srpnja 2003.); HGK (2016.); HAVC; Novi list; Tportal.
