Ovoga teškoga zločina prisjetili su se na svojim profilima društvenih mreža i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman te predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović.

“Osim simboličnog čina komemoracije i sjećanja, ključno je inzistirati na pravdi – odnosno na kažnjavanju neposrednih izvršitelja, ali prije svega onih koji su taj zločin osmislili i naredili”, napisao je Grlić Radman na X-u.

Čović je pak naveo kako se diljem BiH “prisjeća boli i patnje svih nevinih žrtava, ujedinjeni u traženju pravde koja ni nakon više od tri desetljeća nije zadovoljena”.

U mjesnoj crkvi u posljednjem ratu posve izbrisanoga sela Briševa misu je služio banjolučki biskup don Željko Majić. Vijence su na spomen obilježje postavila i svijeće zapalila brojna izaslanstva među kojima su bili i hrvatski potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić, zamjenik ministra obrane Slaven Galić i generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci Zoran Piličić.

-->

Ministar Vlajčić o višejezičnim plakatima u Zagrebu: Normalno očekivati od stranog radnika da priča hrvatski jezik, to je minimum

U pokolju u Briševu počinjenom 24. i 25. srpnja 1992. godine srpske postrojbe ubile su 67 Hrvata, među kojima su cijele obitelji, poput Matanovića, Buzuka i Ivandića. Preživjeli svjedoci svjedočili su o brutalnim mučenjima, silovanjima i masakriranju, a najmlađa žrtva imala je 14 godina. Danas u Briševu žive samo četiri Hrvata od prijeratnih 400. – Hina.

Bačić pojasnio razloge trećeg odbijanja zagrebačkog GUP-a: ‘Nismo ministarstvo koje cjepidlači i gleda svaku točkicu’