Europska komisija planira u srijedu od veleposlanika država članica Europske unije zatražiti zeleno svjetlo za otvaranje novog pregovaračkog klastera sa Srbijom. Riječ je o dijelu pristupnog procesa koji obuhvaća reforme koje zemlje kandidatkinje moraju provesti prije ulaska u EU.
Ipak, prema informacijama koje prenosi Politico, prijedlog bi mogao naići na ozbiljan otpor. Više država članica zasad nije spremno dati potporu, dok je Nizozemska, prema navodima izvora, spremna iskoristiti pravo veta. Portal se pritom poziva na izjave pet diplomata i europskih dužnosnika koji su željeli ostati anonimni.
Sugovornici Politica navode kako Europska komisija proširenje vidi kao važan geopolitički instrument kojim želi dodatno približiti zemlje kandidate Europskoj uniji i smanjiti njihov utjecaj drugih velikih sila. S druge strane, dio država članica smatra da kandidati ne bi trebali ostvarivati napredak u pregovorima dok ne pokažu uvjerljivije rezultate u području demokracije, vladavine prava i reforme pravosuđa, prenosi Dnevnik.hr
Otvaranje trećeg pregovaračkog klastera odnosilo bi se na usklađivanje srpskog zakonodavstva s pravilima jedinstvenog europskog tržišta. To uključuje pitanja prekograničnih usluga, priznavanja stručnih kvalifikacija te uklanjanja administrativnih prepreka poslovanju između država.
Srbijanski ministar za europske integracije Nemanja Starović ističe da je taj korak trebao biti napravljen još prije nekoliko godina. Prema njegovim riječima, Srbija već gotovo pet godina čeka nastavak pregovaračkog procesa, unatoč reformama koje državna uprava provodi od 2022. godine. Smatra kako bi novo odgađanje poslalo pogrešnu poruku i oslabilo motivaciju za nastavak reformi.
Starović upozorava i da bi takva odluka mogla dodatno ojačati antieuropske političke opcije, ne samo u Srbiji nego i u drugim europskim državama.
Iako u Europskoj komisiji prevladava stav da je određeni napredak ostvaren, za otvaranje novog klastera potrebna je jednoglasna potpora svih 27 država članica. Upravo zbog zabrinutosti dijela članica za stanje ljudskih prava i vladavine prava u Srbiji, postupak je trenutačno blokiran.
Osim Nizozemske, koja ostaje među najglasnijim protivnicima nastavka pregovora u sadašnjim okolnostima, diplomati još dviju država članica poručuju da ne očekuju skoru promjenu stava.
Kako bi ipak priznala određene reforme koje je Beograd proveo, Europska komisija razmatra i druge oblike potpore. Konačan prijedlog još nije dovršen, a njegovo predstavljanje ne očekuje se prije predstojećih izbora u Srbiji. Predsjednik Aleksandar Vučić ranije je najavio povlačenje s predsjedničke dužnosti te mogućnost kandidature za mjesto predsjednika Vlade.
