Na neformalnom sastanku Europske unije na Cipru, koji će se održati 23. i 24. travnja, proširenje Unije neće biti glavna tema. U međuvremenu, Viktor Orbán, koji je ranije snažno zagovarao širenje EU i tvrdio da je Srbija spremna za članstvo, uskoro napušta čelnu poziciju u mađarskoj vladi.
Prema ocjenama analitičara, Srbija na svom putu prema EU nema klasičnog saveznika ili pokrovitelja, ali ipak postoji nekoliko skupina država koje na različite načine gledaju na njezine integracije. Diplomat Zoran Milivojević ističe da se države članice mogu podijeliti u tri kategorije.
Prvu skupinu čine zemlje koje inzistiraju na političkim uvjetima, posebno vezanim uz odnos prema Rusiji. Tu se izdvajaju baltičke države i Njemačka, koje naglašavaju važnost uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji. Drugu skupinu čine države koje podržavaju Srbiju i regiju Zapadnog Balkana iz geopolitičkih razloga, poput Francuske i Italije. Te su dvije zemlje, podsjetimo, krajem prošle godine pozvale ostale članice EU da omoguće Srbiji otvaranje Klastera 3 i deblokadu pristupnih pregovora, piše Kurir.rs
Treću skupinu čine države koje imaju općenito pozitivan stav prema Srbiji. Među njima su Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Cipar, koje nisu priznale neovisnost Kosova, što Beograd smatra važnim pokazateljem poštivanja teritorijalnog integriteta. Osim toga, neke zemlje – poput Austrije, Češke i drugih iz ove skupine – podržavaju Srbiju gotovo na razini savezništva, iako iz vlastitih interesa. Mađarska je donedavno bila dio te skupine, a ostaje za vidjeti kakvu će politiku voditi Péter Magyar. Slična neizvjesnost postoji i u Bugarskoj nakon političkih promjena povezanih s Rumen Radev.
Milivojević upozorava da postoji i niz država koje će Srbiji postavljati konkretne uvjete, među kojima prednjači Hrvatska, a slijedi Litva. Također naglašava da značajnu ulogu imaju političke opcije na vlasti u državama članicama – stranke poput Zelenih, liberala i socijaldemokrata obično su strože prema Srbiji, dok desne i suverenističke opcije pokazuju više razumijevanja. U tom kontekstu spominje i Marta Kos, koja dolazi iz Slovenije, ali pripada liberalnom političkom krugu koji je kritičniji prema Srbiji.
Politolog Ognjen Gogić smatra da većina članica EU načelno podržava proširenje, ali uz vrlo različite uvjete. Ističe da Srbija nema snažnog zaštitnika unutar Unije, kakvog je, primjerice, Hrvatska imala u Njemačkoj tijekom svog pristupanja.
Prema njegovim riječima, ključni zahtjev većine država odnosi se na usklađivanje vanjske politike s EU, osobito u pogledu sankcija Rusiji, i ne vidi tko bi Srbiji pomogao izbjeći taj uvjet. Dodaje i da Srbija zapravo nikada nije imala pravog pokrovitelja u EU, iako je Orbán ponekad ublažavao pritiske. U budućnosti očekuje kritičniji odnos prema Srbiji, ali napominje da i dalje postoje zemlje koje joj ostaju naklonjenije, poput Francuske ili Slovačke, na čijem je čelu Robert Fico.