Iluzije o sigurnosti Europe su raspršene te Europska unija mora odmah početi ulagati znatno više u svoju obranu, poručila je u utorak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u obraćanju Europskom parlamentu.
“Europski sigurnosni poredak je duboko uzdrman a naše iluzije razbijene”, rekla je čelnica Komisije eurozastupnicima u Strasbourgu u raspravi o zaključcima samita Europskog vijeća od prošlog tjedna, europskoj sigurnosnoj arhitekturi i potpori Ukrajini.
Nakon završetka Hladnog rata Europa je troškove obrane smanjila s prosječnih više od 3,5 posto na manje od polovice toga, napomenula je von der Leyen podsjetivši da je dio europskih političara vjerovao da se Rusija u može integrirati u europsku sigurnosnu i gospodarsku arhitekturu a drugi “nadali da se možemo neograničeno oslanjati na punu zaštitu Amerike”.
“Mislili smo da uživamo u dividendi mira. Ali u stvarnosti, smo samo imali sigurnosni deficit. Vrijeme iluzija je sada prošlo. Europa je pozvana preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu. Ne u nekoj dalekoj budućnosti nego već danas”, poručila je čelnica Komisije.
Von der Leyen je navela kako je ulaganje u europsku obranu potrebno zbog stanja u Ukrajini te da je potrebno žurno popuniti “rupe u vojnoj opskrbi Ukrajine” i Ukrajini dati čvrsta sigurnosna jamstva. No pitanje obrane ne tiče se samo Ukrajine nego sigurnosti cijele Europe i cijelog našeg kontinenta, rekla je.
“Putin je više puta dokazao da je neprijateljski raspoloženi susjed. Ne može mu se vjerovati, može ga se samo odvratiti. A znamo da ruski vojni kompleks proizvodi više od našeg. Kremlj na vojne potrebe troši više nego cijela Europa zajedno”, dok je “raspon prijetnji s kojima se suočavamo sve širi iz dana u dan”, upozorila je Von der Leyen.
Predstavljajući zaključke s prošlotjednog skupa čelnika EU članica i inicijative njene Komisije, von der Leyen je navela kako članice EU-a sada u prosjeku troše nešto manje od dva posto BDP-a dok analize pokazuje kako se izdvajanja za obranu moraju povećati na više od tri posto.
Najveći dio ulaganja može doći samo iz država članica, napomenula je i navela kako se stoga predlažu nova fiskalna pravila po kojima članice mogu namjeniti dodatnih 1,5 posto BDP-a svojim proračunima za obranu. Na taj način bi članice mogle bi mobilizirati do 650 milijardi eura tijekom sljedeće 4 godine.
Pored toga članice će moći koristiti i novi financijski instrument SAFE, odnosno EU zajmove za obranu u vrijednosti od 150 milijardi eura u strateškim domenama poput protuzračne obrane, razvoja bespilotnih letjelica i kibernetičke obrane. Tim bi se zajmovima financirale nabave od europskih proizvođača po višegodišnjim ugovorima uz fokus na zajedničkim nabavama, objasnila je.
Čelnica Komisije najavila je i mogućnost da članice dobrovoljno preusmjere dio svojih sredstava iz kohezijskih fondova na projekte vezane uz obranu, a toj će mogućnosti odluku donijeti Vijeće EU-a i Parlament. – Hina.
