Izrazivši zadovoljstvo što izvješće ima puno pozitivnih elemenata na održavanju visokih standarda prava nacionalnih manjina, posebice na području obrazovanja i kulture, Ivan Račan (Klub SDP-a) je upozorio da izvješće pokazuje kako nije postignut cilj vezan uz dovoljnu zastupljenost manjina u tijelima vlasti iako za to postoji zakonska obaveza.

Također, upozorio je na problem etnički motiviranih kaznenih djela navevši kako je tijekom prošle godine bilo prijavljeno 85, što predstavlja veliko povećanje u odnosu na 2022., kada je bilo evidentirani 51 takvo kazneno djelo te predstavlja povećanje od 66,7 posto.

Osvrćući se na problem službene upotrebe jezika i pisma Srba u Hrvatskoj Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) upozorila je da je – nakon stigmatizacije i demonizacije ćiriličnog pisma, ona potpuno zaostala u primjeni. Tek u tragovima postoji uporaba sukladno zagarantirana Ustavnim zakonom te Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, dodala je. Upozorila je i da se na HRT-u zadnjih više od pet godina postotak sadržaja namijenjenog pripadnicima nacionalnih manjina sveo na poražavajućih jedan posto.

I Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina) upozorio je kako je i dalje kod dijela medija vidljiva nezainteresiranost za događanja vezana uz udruge i zajednice nacionalnih manjina. Posebice, rekao je, problem predstavlja odnos HRT-a prema aktivnostima pripadnika nacionalnih manjina kao i organizaciju posebne redakcije, što je predviđeno ugovorom između Vlade i HRT-a. Bilek je također rekao da zabrinjava povećanje broja kaznenih djela motiviranih etničkom mržnjom u 2023.

Kuhar s Pantovčaka ponovno zakuhao, “mobingira Oružane snage”; Anušić: Milanović ponovno zabranio dolazak Kundidu na Odbor za obranu

Ivana Mujkić (Klub Domovinskog pokreta) upitala se kako objasniti da raste ukupan iznos sredstava namijenjenih nacionalnim manjinama ali proporcionalno raste i broj kaznenih djela motiviranih mržnjom.  Smatra da je tome tako jer se najveći dio sredstava izdvaja za Srpsko narodno vijeće (SNV) a ne usmjeravaju se na dizanje stupnja razumijevanja i poticanja integracije, nego baš suprotno. “Novac hrvatskih građana troši se na poticanje segregacije, na stvaranje zatvorenih homogenih zajednica koje žive u Hrvatskoj ali nažalost vrlo često ne osjećaju pripadnost toj zemlji”, poručila je.

I Mostov Ante Kujundžić upozorio je da je u prošloj godini iz državnog proračuna za potrebe pripadnika nacionalnih manjina izdvojen 71 milijun eura upitavši se gdje su stvarni rezultati utroška tih sredstava. Kritizirajući rad Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) kazao je da oni često djeluju paralelno. “Jedan je fokusiran na ceremonijalne rituale a drugi na formalnu politiku koja ne dotiče suštinske probleme nacionalne manjine u Hrvatskoj. SNV i SPC su zaglavili između prošlosti i sadašnjosti“, ocijenio je.

Urša Raukar Gamulin (Klub Možemo!) smatra da današnja rasprava pokazuje kako su nacionalne manjine, naročito srpska, prečesto predmet politikantstva, predizbornih kampanja i skupljanja jeftinih političkih poena “držeći nas zarobljene u istom narativu – opasnosti od ‘Srpskog svijeta’, kao da od Domovinskog rata nije prošlo 30 godina”. Osvrćući se na važnost zaštite medijskih sloboda upozorila je i kako politikantski napadi na tjednik Novosti “ispisuju metu na novinarima i zaposlenicima tih novina”. – Hina.

Država napravila svoj sustav provjere točnosti informacija – Točno tako